Najnoviji rezultati OECD-ova projekta pod nazivom PISA provedenog lani u 57 zemalja, pokazuju da su rezultati hrvatskih učenika, u sva tri testirana područja (prirodoslovnoj, matematičkoj i čitalačkoj pismenosti), statistički ispod prosjeka 57 zemalja članica i partnerskih zemalja OECD-a.
Najbolji uspjeh hrvatski su učenici postigli u prirodoslovlju gdje su zauzeli 26. mjesto, a iza sebe ostavili učenike iz brojnih razvijenih zemalja, poput SAD-a, Norveške, Izraela ili, primjerice, Italije.
No, testiranje matematike pokazalo je najlošije rezultate, pa su iz matematičke pismenosti hrvatski učenici prikupili 467 bodova, što nas je svrstalo na 36. mjesto rang ljestvice zemalja sudionica. Što se pak tiče čitalačke pismenosti, hrvatski su učenici zauzeli 30. mjesto.
Projektom PISA 2006. bilo je obuhvaćeno oko 400.000 učenika, a iz Hrvatske je sudjelovalo njih 5.242 iz 168 škola.
Ovo testiranje provodi se svake tri godine, a do sada najbolje su rezultate uvijek postizali učenici iz Finske, Hong Konga, Kanade i Japana. I ovaj su put finski učenici pokazali najbolje znanje iz prirodoslovne pismenosti, učenici iz kineskog Tajpeha iz matematičke pismenosti, a Koreanci iz čitalačke pismenosti.
Voditeljica hrvatskog projekta Michelle Braš Roth naglasila je kako su testiranjem uvijek obuhvaćeni 15-godišnjaci jer u većini zemalja u toj dobi učenici završavaju osnovnu školu, pa se iz tog razloga na rezultate treba gledati kao na rezultat rada osnovne škole.
Najbolje kompetencije naši su učenici pokazali na prepoznavanju znanstvenih pitanja gdje smo se plasirali na 20. mjesto, 13 mjesta iznad Amerikanaca.
Slovenski su učenici iz prirodoslovne pismenosti zauzeli 12., matematičke 19., a čitalačke 20. mjesto, a stručnjaci tvrde da je to rezultat promjena koje je Slovenija učinila u obrazovnom sustavu, ali i povećanih ulaganja.
Prema podacima koje je Hrvatska navela u pregovorima s EU, jedan osnovnoškolac državu godišnje stoji 2.170 eura, dok članice EU istodobno izdvajaju 4.000 eura, a Amerika 7.000 eura. Trošak školovanja uključuje i plaće nastavnika koje u Hrvatskoj čine 80% prosvjetnog proračuna.
No osim znanja, PISA istraživanje daje i sliku okruženja u kojem učenici žive. Zanimljivo je da učenici koji su testirani u Hrvatskoj imaju iznadprosječni standard, no njihovi roditelji vrlo malo ulažu u obrazovanje.
Naime, čak 53% obitelji mjesečno za obrazovanje izdvaja manje od 150 kuna iako 26,3% obitelji ima mjesečni prihod veći od 8.000 kuna. (V.K.)
Izvor:
Jutarnji list
