Hrvatska će stvoriti uvjete za "uvoz" 2.000 stranih znanstvenika iz inozemstva, koji bi trebali na sebe preuzeti ulogu mentora u hrvatskom visokoobrazovnom sustavu
Hrvatska u prosjeku godišnje promovira 300 doktora znanosti, a ako želimo biti konkurentni Europi, prosjek moramo udvostručiti, zajedničko je to stajalište Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) i Rektorskog zbora.
"Ako želimo individualni rad sa studentima, posebice onima koji žele biti doktori znanosti, moramo zapošljavati profesore. U sadašnjim se okolnostima oni ne stižu baviti znanstveno-istraživačkim radom niti imaju vremena za mentorstvo budućim doktorantima", naglašava Vilim Ribić, šef Sindikata znanosti. S njim se slaže i predsjednik Rektorskog zbora Daniel Rukavina.
Europski cilj
"Europa si je zadala za cilj do 2025. godine stvoriti populaciju od dva posto doktora znanosti u radno aktivnom stanovništvu. Za Hrvatsku to znači 40.000 doktora znanosti više, jer sada ih imamo oko 6.000, a već godinama stvaramo po 300 doktora znanosti godišnje. To je naš najveći zaostatak", smatra Rukavina.
Upravo je on predložio rješenje da Hrvatska u idućih pet godina uveze između dvije i tri tisuće znanstvenika s međunarodnoga tržišta Europe i svijeta.
Rukavina je za taj plan zatražio podršku Vlade, a kako kaže Dražen Vikić Topić, državni tajnik za znanost, rektor Sveučilišta u Rijeci od Vlade je nedavno i dobio "zeleno svjetlo". Kako objašnjava Vikić Topić, Hrvatska će stvoriti uvjete za "uvoz" 2.000 stranih znanstvenika iz inozemstva, koji bi trebali na sebe preuzeti ulogu mentora u hrvatskom visokoobrazovnom sustavu kako bismo u kratkom vremenskom roku dobili stručni kadar koji će nam pomoći u ostvarivanju cilja da postanemo najkonkurentniji obrazovni sustav u regiji do 2010. godine.
"Pretpostavka je da će za svakog gostujućeg profesora, odnosno mentora trebati osigurati godišnju plaću od 30 do 35.000 eura bruto, odnosno 216 do 252.000 kuna bruto", objašnjava Vikić Topić. To konkretno znači da ako planira uvesti do 2.000 mentora, Hrvatska u svom proračunu treba osigurati godišnje barem 70 milijuna eura. (A.T.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
