Žene bi u punu mirovinu trebale odlaziti sa 65 godina života, kao i muškarci
Slijedeći primjere drugih zemalja španjolski premijer Zapatero predložio je zakon kojim se radni vijek u toj zemlji produljuje sa 65 na 67 godina. Naravno, to je izazvalo bijes tisuća Španjolaca i prosvjede na ulicama. Također, Grčka, kojoj čelnici EU uvjetuju pomoć provođenjem korjenitih socijalnih reformi, u totalnom je prometnom kaosu zbog općeg štrajka.
S istim problemom koji muči brojne europske zemlje, uskoro bi se mogla suočiti i Hrvatska – kada i na koji način produljiti ili izjednačiti dobnu granicu za umirovljenje.
Da nije bilo globalne krize i krize vlasti, Hrvatska bi vjerojatno već i donijela zakon kojim se izjednačava radna dob žena i muškaraca. Naime, Ustavni sud zatražio je od Vlade da to učini do kraja 2018., s time što je, slijedeći iskustva drugih država, sugerirao da bi bilo najbolje da se to učini postupno, u desetogodišnjem razdoblju. Međutim, dvije godine za postupno povećanje radnog vijeka već su izgubljene, pa će taj prijelaz biti oštriji, pišu Ljubica Gatarić i Božena Matijević u Večernjem listu.
Svake godine 8 mjeseci duže
Donese li Vlada taj zakon ove godine, idućih osam godina radni vijek žena povećavao bi se za približno 8 mjeseci godišnje. Godine 2011. u punu bi mirovinu žene odlazile sa 60 godina i 8 mjeseci života, u 2012. sa 61 godinom i 4 mjeseca i tako svake godine za 8 mjeseci više kako bi se postiglo da 2018. žene odlaze u punu mirovinu sa 65 godina života kao i muškarci.
Druga je mogućnost da se prijelaz postigne odjednom i da se donese zakon da od 2018. žene odlaze u starosnu mirovinu sa 65 godina, što bi značilo da će sve žene rođene poslije 1953. raditi dulje nego sada.
Inače, izjednačavanje radne dobi za žene i muškarce najavljeno je već u strategiji razvitka nazvanoj "Hrvatska u 21. stoljeću", koja je donesena 2003., ali nijedna dosadašnja vlada nije otišla dalje od te namjere.
Europa započela još 2006.
Iz Ministarstva gospodarstva ovih su dana istaknuli da treba očekivati postupno izjednačavanje radnog vijeka žena i muškaraca, no ne znaju konkretno kada bi se to moglo dogoditi.
Istaknimo kako je u obrazloženju svoje odluke, Ustavni sud uočio da je već 2006. velik broj europskih zemalja imao prihvaćene zakonske mjere za postupno izjednačavanje dobi muškaraca i žena za stjecanje prava na starosnu mirovinu. Tako je Austrija odredila da će izjednačavanje trajati od 2024. do 2033., a u Velikoj Britaniji od 2010. do 2020. godine.
Kako se i očekivalo, hrvatski sindikati su se usprotivili povećanju radnog vijeka za žene jer smatraju da su naši uvjeti rada teži nego vani. Osim toga, tvrtke nerado zapošljavaju starije radnike, viši su troškovi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, manja im je prilagodljivost, očekuju veće plaće, a više je i bolovanja. (V. K.)
Izvor: Večernji list
