Predlaže se ukidanje obveze HZZ-a da se očituje na dostavljen program zbrinjavanja viška radnika, te se skraćuje rok na koji služba može odgoditi primjenu programa zbrinjavanja viška radnika sa devedeset, na trideset dana.
Sudionicima konferencije HR Days u Rovinju obratio se i zamjenik ministra rada, Marko Krištof, koje je sudionike upoznato s izmjenama Zakona o radu.
Zamjenski odmor:
- Ranije je najkraći dnevni odmor mogao iznositi najmanje 10, a sada najmanje 8 sati.
Procedura izrade programa zbrinjavanja viška radnika:
- Zbog komplicirane procedure savjetovanja i izrade programa zbrinjavanja viška radnika, procesne greške često su uzrokovale da povratak radnika na posao sudskim putem, što je predstavljalo značajne poteškoće u poduzećima u kojima je zbrinjavanje viška radnika provođeno radi prevencije stečaja.
- Prema prijedlogu u višak radnika ubrajaju se radnici kojima će radni odnos prestati poslovno uvjetovanim otkazom, sporazumom poslodavca i radnika na prijedlog poslodavca te zbog drugih osobito važnih činjenica na strani poslodavca uslijed kojih nastavak radnog odnosa nije moguć
- Predlaže se ukidanje obveze HZZ-a da se očituje na dostavljen program zbrinjavanja viška radnika, te se skraćuje rok na koji služba može odgoditi primjenu programa zbrinjavanja viška radnika sa devedeset, na trideset dana.
Probni rad
- Trenutno je poslodavac dužan otkaz ugovora o radu tijekom probnog rada obrazlagati jednim od razloga predviđenima člankom 107. Zakona o radu.
- Predlaže se da se neuspjeh probnog rada uvede kao poseban razlog za otkaz ugovora o radu.
- Poslodavci su navodili da je nemogućnost pojednostavljenog otkaza ugovora o radu osobama koje nisu zadovoljile tijekom probnog rada jedan od glavnih razloga zbog kojih su često bili prisiljeni izbjegavati zapošljavanje na neodređeno vrijeme.
Rad na određeno vrijeme
- Krištof je istaknuo da se od integracije rada na određeno i neodređeno vrijeme odustalo zbog velikog protivljenja sindikata. Podsjetio je kako je cilj spriječiti, ne rad na određeno vrijeme, već kontinuirani rad na određeno vrijeme. Konsenzusom je postignuto da će i dalje postojati ograničenje od 3 godina, ali ono se neće vezati na prvi već na svaki sljedeći ugovor o radu.
- Predlaže se da se Zakonom propiše obveza poslodavca da pri zaključivanju svakog slijedećeg uzastopnog ugovora o radu na određeno vrijeme, u tom ugovoru odnosno pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu, navede objektivne razloge kojima opravdava novo zaključivanje ugovora o radu na određeno vrijeme.
- Na taj način će se omogućiti poslodavcima zapošljavanje radnika na određeno vrijeme u trajanju dužem od tri godine, a istovremeno će takvom radniku biti dodatno ojačana sigurnost, jer se u tom razdoblju neće zaključivati novi uzastopni ugovori o radu na određeno vrijeme kraćeg trajanja.
Druga faza
Osnovna svrha druge faze Zakona o radu, u kojoj će se donijeti novi Zakon o radu jest postići tri osnovna cilja:
- Pojednostaviti i ubrzati sve one procedure koje utječu na poslovanje i restrukturiranje poslodavaca. To podrazumijeva izmjenu svih onih instituta iz Zakona o radu kojima se usporava ili otežava brza prilagodba poslodavaca novonastalim okolnostima i uvjetima na tržištu.
- Očuvanjem sigurnosti radnika poticati mobilnost na tržištu rada. Poticanje mobilnosti radne snage na tržištu rada zahtijevat će ogovarajuću izmjenu ili redefiniranje pojedinih instituta kojima se Zakonom o radu ili drugim odgovarajućim zakonima štiti sigurnost radnika. Poticanje mobilnosti radnika ne smije imati za posljedicu gubitak ili otežano stjecanje pojedinih prava radnika kojima se osigurava njihova sigurnost.
- Otklanjanje problema primjene ZOR-a u praksi. Naime, činjenica je da su pojedine odredbe Zakona o radu nedorečene ili da izazivaju određene dvojbe u primjeni, pa je stoga potrebno izmijeniti sve one institute koji u primjeni utječu na pravnu nesigurnost.
