Volja je kao mišić - koliko je koristite, toliko će biti jaka ili slaba.
U istraživanju koje je 2011. godine provedeno na milijun ljudi diljem svijeta, utvrđeno je kako ljudi smatraju da je sposobnost samokontrole njihova najveća slabost ili karakterna mana.
Volja i sposobnost donošenja odluka međusobno su povezane. Dom u kojem ste odrasli, broj odluka koje ste danas morali donijeti, što rade vaši prijatelji - sve to na neobičan način utječe na vašu sposobnost donošenja odluka. Pa kako onda ojačati volju i donositi kvalitetne odluke?
1) Najvažnije odluke donosite ujutro, prije nego što se vaš ego probudi.
Freud je sumnjao da ego ovisi o količini mentalne aktivnosti uključene u transfer energije. Njegovi su pokusi pokazali da postoje ograničene količine mentalne energije potrebne za postizanje samokontrole. Kako dan traje, te se rezerve smanjuju.
2) Vaš mozak treba glukozu kako bi mogao donositi dobre odluke.
Čak i najmudriji ljudi neće donositi dobre odluke ako nisu odmorni i imaju nisku razinu glukoze. Zato istinski mudri ljudi 'ne restrukturiraju tvrtku u 16 sati poslijepodne'. Ne kroje važne planove u 19 sati poslijepodne, a ako važna odluka mora biti donesena u kasnim poslijepodnevnim satima, znaju da to nije mudro činiti 'na prazan želudac'.
3) Trgovci namirnicama ovo znaju već desetljećima.
Istraživanja su otkrila 'kada su kupci iscrpljeni od napornog dana njihova je volja oslabljena i veća je mogućnost da će upasti u iskušenje, a posebno su 'ranjivi' kada je u pitanju slatko ili bilo kakva namirnica koja organizmu daje trenutnu dozu šećera."
Naša ograničena zaliha 'energije potrebne za donošenje odluka' znači da donošenje niza odluka može biti iscrpljujuće.
Što objašnjava zbog čega je kupovina tako naporna. Istraživanja pokazuju da kupci 'koji su većinu odluka donijeli u samom procesu kupovine, najbrže odustaju u matematičkim testovima'.
4) Jednom kada ste mentalno iscrpljeni, veća je opasnost da ćete donijeti lošu odluku.
Na kraju dana, kada ste mentalno i psihički iscrpljeni, veća je mogućnost da ćete preskočiti trening ili da ćete popiti više alkohola.
5) Razvijanje rutine pomaže uklanjanju stresa i očuvanju energije za donošenje odluka.
Najuspješniji ljudi ne koriste snagu volje kako bi se obranili od potencijalne katastrofe. Umjesto toga, konzerviraju volju razvijanjem učinkovitih navika i rutine kako bi količinu stresa u svojoj svakodnevici smanjili na minimum. Ne koriste samokontrolu kako bi prebrodili krizne situacije već kako bi ih izbjegli. Ostavljaju si dovoljno vremena za završetak važnog projekta, a automobil redovito servisiraju, umjesto da čekaju prvi kvar.
6) Želite li više volje, kvalitetnije spavajte.
Istraživači su manjak sna (manje od šest sati dnevno) usporedili s pijanstvom. Manjak sna utječe na sivu koru i dio mozga koji reagira na stres zbog čega postajemo previše osjetljivi te preburno reagiramo čak i na svakodnevnu uobičajenu količinu stesa i iskušenja.
7) Vaša podsvijest igra ključnu ulogu u donošenju odluka.
Sigurno vam je poznato da je nekad mudro najprije 'prespavati', a tek onda donijeti važnu odluku. Budući da je pažnja naše svijesti ograničena, na ovaj način 'zovete u pomoć' svoju podsvijest. Čak i ako nemate mogućnost odgoditi donošenje važne odluke, fokusiranje na kakvu drugu aktivnost skrenut će pažnju vašeg uma i omogućiti vašoj podsvijesti da odradi svoj dio posla.
8) Vaše odluke oblikuju vaši prijatelji i obitelj.
Novost u svijetu znanosti - istraživanja su pokazala da su mnoge stvari koje smatramo svojim individualnim odlukama (npr. mislim da sam se udebljao; moram prestat pušiti) zapravo kolektivne.
Naime, naše ponašanje je 'zarazno'. Ako se vaš najbolji prijatelj udebljao, imate 57% veću šansu da ćete se i vi udebljati. Ako je vaš dobar kolega prestao pušiti, šansa je 34% da ćete i vi prestati.
9) Ponekad je dobro prepustiti da odluke donesu drugi.
Znanost ima odgovor i kada je u pitanju produktivnost. Ljudi koji imaju kvalitetan odnos s drugim ljudima mogu razmjenjivati ideje, dobivati kvalitetne povratne informacije i tako, primjerice, povećati produktivnost i uspjeh svog poslodavca. Zbog toga je kvalitetna radna sredina iznimno važna i za donošenje kvalitetnih odluka. Jednako tako, velikodušni ljudi su uspješniji.
10) S vremena na vrijeme nije loše reći 'da' i "pogrešnom izboru".
Ponekad vas prepuštanje strasti može ojačati, stoga se ne morate cijelo vrijeme kontrolirati. 'Ispušni ventil' pomaže vam da dugoročno ostanete na pravome putu.
11) Ako imate obvezu prema nekome, donošenje odluke je lakše.
Postoje li neke odluke koje ne morate donijeti odmah ili imate nekoga tko bi ih mogao donijeti umjesto vas? Umjesto da sami svakoga jutra razmišljate o tome hoćete li napokon krenuti s tim trčanjem ili ne, jednostavno se dogovorite s prijateljem da svakoga jutra vježbate zajedno.
12) Ako se pripremite za trenutke slabosti, lakše ćete donositi dobre odluke.
Sposobnost donošenja dobrih odluka nije privilegija pojedinaca, već način kako živimo. Istraživanja su pokazala da su ljudi koji imaju moć samokontrole oni koji su svoje živote uredili tako da imaju mogućnost 'konzervirati volju'. To su ljudi koji ne gube vrijeme na iscrpljujuće sastanke, izbjegavaju iskušenja kao što je 'švedski stol' te su općenito usvojili navike (rutina) koje mentalni napor donošenja odluka svode na najmanju moguću mjeru. Umjesto da računaju na snagu volje kako bi 'preživjeli dan', oni konzerviraju tu energiju i čuvaju je samo za slučajeve nužde i donošenje važnih odluka.
Najbolje odluke donose oni ljudi koji točno znaju prepoznati situacije u kojima sami sebi ne bi trebali vjerovati.
13) Ako možete vježbom ojačati volju, u tome ćete sigurno i uspjeti.
U slavnom eksperimentu sa sljezovim kolačićima, djeca su trebala sjesti za stol na kojem se nalazio sljezov kolačić. Ukoliko ga ne bi pojeli u sljedećih 15 minuta, obećana im je slatka nagrada: dobit će još jedan sljezov kolačić.
Pokazalo se da su školarci koji su imali volje čekati drugi kolačić također ostvarili i bolje rezultate na SAT testovima (standardizirani testovi koji se koriste kao prijamni ispit za upis na dodiplomske programe u SAD-u) od svojih impulzivnih kolega, a jednako tako imali su i bolje društvene vještine.
14) Ali, ponekad ono što izgleda kao slaba volja može ukazivati na kvalitetno donošenje odluka.
Ako se čini da prilika za djelovanje polako nestaje, ponekad je bolje ne čekati.
Pokus koji je 2012. doveo u pitanje prethodno navedeni pokus sa sljezovim kolačićem glasi ovako:
Kada je bila mlađa, istraživačica Celeste Kidd provodila je vrijeme radeći za skloništa u kojima žive beskućnici - pitala se kako će odrastanje djece u tako nestabilnim okolnostima utjecati na njihovu sposobnost donošenja odluka. Pomislila je kako bi ta djeca odmah pojela sljezov kolačić, ali ne zato jer nisu imali dovoljno snažnu volju, već zato jer su odrasli u situacijama gdje nisu mogli vjerovati odraslima da će održati svoje obećanje.
Rezultati eksperimenta doveli su u pitanje popularno istraživanje sa sljezovim kolačićem, a Kidd je zaključila kako je odgađanje odluke moguće samo ako djeca vjeruju da će im biti dana nagrada. U njezinom istraživanju djeci nije obećana nagrada, već su potaknuta na razmišljanje da bi istraživači mogli biti pouzdani ili nepouzdani u svom obećanju.
U jednom dijelu eksperimenta istraživači su djeci dali komad papira i kredu te su im rekli da iskoriste to što im je dano ili da čekaju bolje stvari. Tada je došlo do obrata: jednoj grupi istraživači su donijeli flomastere i krede, a drugoj grupi su se ispričali i rekli da nisu našli ništa bolje.
Tek nakon toga uslijedio je test sa sljezovim kolačićem: 9 od 14 djece iz 'nagrađene' skupine bilo je spremno čekati 15 minuta drugi kolačić, ali samo jedno dijete od 14-ero njih iz druge skupine učinilo je isto.
Lekcija: ono što izgleda kao volja često puta može biti naprosto pitanje povjerenja.
Izvor: Business Insider
