Od ulaska Hrvatske u EU Irska je postala obećana zemlja za hrvatske građane koji ondje odlaze raditi. Godine 2012. samo je 12 Hrvata zatražilo i dobilo radne dozvole u Irskoj, a od ulasku u EU i ukidanja prepreka zapošljavanju - hrvatski doseljenici broje se u tisućama.
U glavnom gradu Irske već postoje hrvatski kafići, restorani za naše, frizerski saloni u kojima Hrvati imaju popust i grupe na društvenim mrežama s uputama za snalaženje hrvatskih doseljenika.
Irska je atraktivna iz više razloga - nakon ulaska Hrvatske u EU nije postavila nikakva ograničenja za zapošljavanje, u zemlji nakon izlaska iz krize ima dovoljno posla za sve koji žele raditi, ima već dovoljno ljudi iz Hrvatske koji pridošlicama pomažu u snalaženju, a plus je i povezanost low cost avionskim prijevoznicima.
Jedan od preduvjeta za rad u Republici Irskoj je PPS broj, što u doslovnom prijevodu znači 'Osobni broj javnih usluga'. Sličan je našem OIB-u, a za dobivanje istoga potrebna vam je osobna iskaznica i adresa na kojoj živite u Irskoj. No, nije sve tako jednostavno jer da biste mogli unajmiti stan, morate primati plaću, a da bistem mogli primati plaću potreban vam je PPS broj. Od prošle godine, kriteriji za doseljenike postroženi su jer se tada kao adresa boravka mogao prijaviti i hostel.
Profesor Ekonomije, Constantin Gurdgiev, ističe kako je u prošlosti Irska bila zemlja iz koje se mnogo emigriralo. Emigracija postoji i danas no ljudi odlaze iz drugih razloga. Nekada su ljudi odlazili zbog trenutačnih okolnosti, trebali su posao, otišli bi na 2 do 3 godine raditi u inozemstvo, no uvijek bi žudjeli za povratkom. Danas mladi ljudi odu, ostvare karijeru, nešto investiraju u društvima izvan Irske, izvan domovine i ondje ostaju raditi. To im je primamljivije od povratka.
"Svaka ekonomija koja se olako odnosi prema činjenici da ljudi odlaze i koja pritom misli da će ih zamijeniti i da će to smanjiti nezaposlenost pa će, kao posljedica toga, biti bolje, a da će se onda ti ljudi možda vratiti kada se stanje popravi - razmišlja naivno i vrlo opasno.
Jer kada ljudi steknu novi dom, lakše će u njemu ostati. Nostalgija za starim domom postoji i dalje, no u domovinu se vraćaju samo turistički. Zemlja ne gubi samo generaciju. Gubi njihovu djecu, njihove investicije, gubi kapacitet za rađanje novih generacija u budućnosti", napominje profesor.
U dokumentarnom filmu HRT-a pogledajte priče ljudi koji su otišli i odgovore na pitanja: Zašto su napustili Hrvatsku? Kako su se snašli? Kakve poslove rade i za koliko novca? Što je ondje bolje, a što lošije nego u domovini? Kakva prava imaju kao stranci? Kako Irci gledaju na njih? Kako žive? Hoće li se vratiti?
Njihove priče su različite, ali je cilj isti - živjeti bolje.
** Ukoliko su vas njihove priče inspirirale i voljeli biste steći inozemno iskustvo, pogledajte otvoreno radno mjesto u Dublinu: Senior Java Developer, na koji se možete prijaviti do 8. kolovoza 2015.**
