Iako i dalje kaskamo za EU prosjekom, udjel žena u upravama ipakraste.
Hrvatska je na začelju ljestvice zemalja Europske unije po udjelu žena na menadžerskim pozicijama, koje su i na razini Unije još uvijek daleko od ravnopravnosti s muškarcima, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.
Pandemija covida-19 izazvala je promjene bez presedana u radnom okruženju, ali podaci o zaposlenim ženama i muškarcima na menadžerskim pozicijama i dalje otkrivaju poznate obrasce, prenosi Index.
Iako žene i muškarci unose različite kvalitete u krizno upravljanje, žene su i dalje daleko manje zastupljene na takvim poslovima, konstatiraju u Eurostatu.
U trećem kvartalu 2020. u EU je na menadžerskim pozicijama bilo ukupno više od 9.5 milijuna građana, od čega 6.2 milijuna muškaraca i 3.3 milijuna žena.
Iako žene čine gotovo polovinu ukupnog broja zaposlenih u EU, odnosno 46 posto, među menadžerima su daleko slabije zastupljene, sudjelujući s 36 posto.
U protekla dva desetljeća udio žena ipak je postupno rastao, s nešto manje od 30 posto u drugom kvartalu 2002. godine, na početku vremenske serije, pokazuje izvješće Eurostata.
Latvija i Poljska na čelu
Najveće udjele žena na menadžerskim pozicijama bilježe istočnoeuropske članice Latvija, Poljska, Bugarska, Mađarska i Slovenija.
Najveći je udio u trećem tromjesečju prošle godine bilježila Latvija, od 45 posto. U stopu je slijedi Poljska s udjelom žena na menadžerskim pozicijama od 44 posto.
Slijede Bugarska, Mađarska, Slovenija i Švedska, s udjelima od po 42 posto.
Iznad su prosjeka Europske unije Irska, Rumunjska, Finska, Estonija, Španjolska, Francuska, Portugal, Slovačka i Litva, s udjelom žena na vodećim pozicijama od 38 do 35 posto.
Nešto manje od trećine menadžerskih pozicija žene zauzimaju u Danskoj i Njemačkoj (podaci za četvrto tromjesečje 2019. godine).
Hrvatska najlošije stoji u usporedbi s drugim članicama Unije, s udjelom od 24 posto, što znači da je žena otprilike na svakoj četvrtoj menadžerskoj poziciji.
Blizu su začelju i Nizozemska i Cipar s udjelima menadžerica od 26 odnosno 27 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Iako kaskamo za EU, udjel žena u upravama ipak raste
SELECTIO indeks žena, koji mjeri udjel žena u upravama društava u sastavu indeksa CROBEX, u 2021. iznosi 16,1% i bilježi rast u odnosu na 11,8% istog razdoblja 2020. godine.
Za usporedbu, zastupljenost žena u upravama 100 najznačajnijih društava na Londonskoj burzi prema podacima The Female FTSE Board Report za 2020. je 34,5% i pokazuje trend rasta. Prema podacima Europskog instituta za jednakost spolova iz 2020., udjel žena u upravama najznačajnijih društava izlistanim na burzama u Europskoj uniji je 29,5%, objavio je Selectio.
Povećao se broj društava s predsjednicom uprave u sastavu indeksa CROBEX s jednog na tri društva. To su Ericsson Nikola Tesla d.d., Saponia d.d. i Podravka d.d., ujedno i tvrtke s najvećim udjelom žena u upravama (redom 100%, 50% i 40%).
Postotak kompanija, sastavnica CROBEXA, koje u upravama nemaju niti jednu ženu, tzv. zero companies, smanjio se za 7,4 p.p. u odnosu na prošlu godinu. Takvih kompanija u sastavu CROBEXA je trenutno 52,6%. Za usporedbu, svih 100 najznačajnijih kompanija na Londonskoj burzi imaju barem jednu ženu u upravi.
Zastupljenost žena u politici prema trenutnom sazivu Sabora je 31,1%, čak 12,6 p.p. veća nego 2020. i time je dostigla udjel žena u politici država Europske unije (33,9%). Žene su najmanje zastupljene u znanosti, mjereno udjelom u redovnom članstvu HAZU-a (11,5%).
Iako SELECTIO Indeks žena ponovno bilježi rast, Hrvatska debelo kaska za europskim prosjekom.
Dok je 2015. Hrvatska za europskim prosjekom zaostajala 4 p.p., danas zaostaje gotovo 20 p.p.
Trenutni udjel žena jednak je udjelu prije 9 godina što potvrđuje da bez aktivnih mjera i kreiranja strategija kojima će kompanije promovirati žene u top menadžmentu nema poboljšanja.
Izvor: Index, Selectio
