U Njemačkoj žive 204.000 hrvatskih državljana, a useljenika podrijetlom iz Hrvatske ima 227.000. Ukupan broj građana podrijetlom iz Hrvatske je 360.000, proizlazi iz podataka što što ih je objavio njemački Savezni ured za statistiku.
Broj građana u Njemačkoj s useljeničkom pozadinom (odnosno onih koji su se doselili u Njemačku nakon 1950. ili čiji je barem jedan od roditelja useljenik) je 360.000. Od toga je 177.000 muškaraca i 183.000 žena, dok je među hrvatskim državljanima u Njemačkoj 97.000 muškaraca i 107.000 žena.
Hrvati su se u Njemačku doseljavali u prosjeku u dobi od 22,7 godina, a prosječna duljina boravka u toj zemlji iznosi 30,6 godina.
Gotovo svi Hrvati u Njemačkoj žive u zapadnom dijelu zemlje, bivšoj Zapadnoj Njemačkoj uključujući Zapadni Berlin. Najviše ih živi u:
- Baden-Wuerttembergu (oko 107.000 građana s useljeničkom pozadinom odnosno 55.000 hrvatskih državljana),
- Bavarskoj (84.000 osoba podrijetlom iz Hrvatska odnosno 53.000 hrvatskih državljana),
- Sjevernoj Rajni-Westfaliji (61.000 osoba podrijetlom iz Hrvatske odnosno 35.000 hrvatskih državljana),
- Hessenu (52.000 osoba podrijetlom iz Hrvatske odnosno 29.000 hrvatskih državljana),
- veće skupine Hrvata žive i u Berlinu, Hamburgu, Donjoj Saskoj i Rajnskoj-Falačkoj.
Oko 16.000 osoba s podrijetlom iz Hrvatske ili 4,4% njih ima dva državljanstva, a među izravnim useljenicima iz Hrvatske takvih je 6.000 ili 2,5%. Osobe podrijetlom iz Hrvatske među skupinama su stranaca u Njemačkoj koje imaju najmanji postotak dvostrukih državljanstava. Među osobama podrijetlom iz Hrvatske 70.000 ih je u školskoj i predškolskoj dobi, školu je završilo 158.000 (125.000 muškaraca i 133.000 žena), a bez školske diplome ih je 33.000.
Stručne kvalifikacije ima 55,3% muškaraca i 47,8% žena hrvatskog podrijetla u Njemačkoj, a među hrvatskim državljanima u Njemačkoj 68,7% muškaraca i 49,6% žena posjeduje stručnu kvalifikaciju. Među građanima podrijetlom iz Hrvatske, 3% muškaraca i 3,5% žena ima sveučilišnu diplomu.
Prihodi po kućanstvima
U Njemačkoj ima 160.000 kućanstava u kojima je glavni nositelj izvora prihoda osoba podrijetlom iz Hrvatske. Među njima:
- 19.000 kućanstava – mjesečni neto prihod po kućanstvu između 500 i 900 eura
- 19.000 kućanstava – mjesečni neto prihod po kućanstvu između 900 i 1.300 eura
- 13.000 kućanstava – mjesečni neto prihod po kućanstvu između 1.300 i 1.500 eura
- 29.000 kućanstava – mjesečni neto prihod po kućanstvu između 1.500 i 2.000 eura
- 27.000 kućanstava – mjesečni neto prihod po kućanstvu između 2.000 i 2.600
- 19.000 kućanstava – mjesečni neto prihod po kućanstvu između 2.600 i 3.200
- 18.000 kućanstava – mjesečni neto prihod po kućanstvu između 3.200 i 4.500 eura
- 7.000 kućanstava – mjesečni neto prihod po kućanstvu više od 4.500 eura
Kad je riječ o socijalnoj ugroženosti, 15,5% osoba s hrvatskim podrijetlom živi ispod razine siromaštva, a među hrvatskim građanima u Njemačkoj takvih je 18,6%. Granica siromaštva iznosi 60 posto prosječnih primanja u Njemačkoj. Prema ovome pokazatelju, Hrvati su, osim Amerikanaca, stranci koji su najmanje ugroženi siromaštvom u Njemačkoj.
Hrvati u Njemačkoj najviše rade u proizvodnji i uslužnim djelatnostima
Najveći broj Hrvata u Njemačkoj prihode dobiva od plaće odnosno vlastite zarade ili mirovine, manji dio živi ih od potpore rođaka, a broj onih koji primaju naknadu za nezaposlene toliko je mali da nije obuhvaćen statistikom. Broj onih koji primaju socijalnu pomoć iznosi 5.000 muškaraca i 7.000 žena, dok je među hrvatskim državljanima taj broj još niži.
Među građanima podrijetlom iz Hrvatske najviše je namještenika, 95.000, te radnika, 68.000. Kod hrvatskih građana u Njemačkoj taj je odnos obrnut, što znači da ima 52.000 radnika i 50.000 namještenika. Od svih zaposlenih, najviše ih radi u proizvodnji i uslužnim djelatnostima.
Pojedinačno, 28.000 građana podrijetlom iz Hrvatske radi na poslovima proizvodnje, instalacije i montaže, 18.000 njih radi u ugostiteljstvu, isti broj njih zaposleno je u zdravstvu a 16.000 njih radi poslove koje karakterizira autorski rad. Oko 16.000 njih zaposleno je u poslovima vezanima za čišćenje i otpad, po 15.000 ih radi sa strojevima i u trgovinama a 13.000 ih je zaposleno u prijevozu.
Izvor: tportal.hr
