Bruto imovina naših kućanstava lani se povećala 7,3%, po većoj stopi nego globalna, neto 12 posto.
Neto financijska imovina veća je 8,1% u odnosu na prethodnu godinu, pokazalo je Allianzovo Izvješće o globalnom bogatstvu (Global Wealth Report) u kojem se analiziraju stanje imovine i dugova u kućanstvima više od 50 zemalja, piše Poslovni dnevnik.
Najbogatiji su i dalje Švicarci s 157.450 eura neto financijske imovine po stanovniku, slijede Amerikanci s 138.710.
Do 20. pozicije izmjenjuje se niz zemalja razvijene Europe: Velika Britanija, Belgija, Švedska, Nizozemska i Kanada, no sve je više azijskih zemalja: tu su Japan Singapur i Tajvan, a iza njih Novi Zeland, Australija, Izrael, Francuska, Italija, Austrija i Njemačka. Japan je prvi put pretekao Kinu.
Hrvatska je sa 7770 eura po stanovniku na 34. mjestu
Bruto imovina naših kućanstava lani se povećala 7,3%, po većoj stopi nego globalna, neto 12 posto. No, pali smo za pet mjesta.
U Hrvatskoj traje i razduživanje: treću godinu zaredom dugovi su se smanjili dodatnih 0,6 posto. Izraženi kao postotak BDP-a, smanjili su se gotovo dva posto od najveće vrijednosti koju su imali 2010., na 41,3 posto.
Ipak, zaduženost Hrvatske premašuje prosjek država članica EU od 32,9 posto.
Svijet: svaki sedmi čovjek pripada srednjoj klasi
Zanimljivo je i da je broj ljudi koji pripadaju srednjoj klasi dosegnuo brojku od jedne milijarde i 85 posto ih dolazi iz Kine. Na svijetu je trenutačno 7,4 milijarde ljudi: svaki se sedmi čovjek svrstava u srednji sloj. Rast se, kažu, sve više potiče zahvaljujući kućanstvima koja nastoje uštedjeti veće iznose; u Aziji i Americi tome znatno pridonose tržišta dionica.
Ukupna bruto financijska imovina od 136 bilijuna eura trenutačno je iznad vrijednosti svih svjetskih poduzeća i svih državnih dugova. "Promatrači će te brojke tumačiti kao dokaz tzv. prenatrpanosti ušteđevina, ali to je gledište pogrešno. U odnosu na niske kamatne stope, previše kućanstava još ne štedi dovoljno za starost. Donositelji politika ne bi trebali nastojati ograničiti ušteđevine, već pronaći nove načine i poticaje kako bi se promaknula potražnja za kapitalom", kaže Michael Heise, glavni ekonomist Allianza.
Izvor: poslovni.hr
