Mnoge europske vodeće zemlje mogle bi se, zbog starenja populacije uz manju stopu rođenih i očekivanog produženja životnog vijeka, suočiti s usporavanjem gospodarskog rasta. Problem bi trebao biti riješen kasnijim odlaskom u mirovinu te produženjem radnog tjedna, pokazalo je istraživanje Europske središnje banke.
U posljednje se vrijeme ozbiljno razmišlja o podizanju dobne granice za odlazak u mirovinu, a promjene najavljuju Njemačka, Velika Britanija te Italija.
Njemačka bi trebala, kao zemlja koja ima jednu od najnižih stopa rođenih u Europi, povećati brojnost radne snage i smanjiti izdatke na mirovine, i to postupnim podizanjem dobne granice za odlazak u punu mirovinu. Tako će Nijemci od 2012. u mirovinu ići sa 67, umjesto dosadašnjih 65 godina.
Ako zakon o povećanju dobne granice za mirovinu prođe u Njemačkoj, mogao bi potaknuti brojne reforme i diljem Europe. Kasniji odlazak u mirovinu, uz reformu mirovinskog sustava razmatra i Velika Britanija, gdje bi dobna granica za punu mirovinu trebala rasti sa sadašnjih 65 na 66 do 2030., na 67 do 2040. te na 68 do godine 2050. godine.
Italija je zemlja s najvećim izdavanjima za mirovine, u kojoj zaposlenici s 35 godina radnoga staža u mirovinu u prosjeku idu već sa 57 godina starosti. Talijanska vlada rješenje također vidi u uvećanju dobne granice umirovljenja koja će u 2008. porasti na 60 za žene i 65 za muškarce.
Europska gospodarstva u budućnosti će opterećivati i problem smanjenja broja stanovnika, a na te su pesimistične prognoze ukazali Ujedinjeni narodi. Procijenjeno je da će se broj stanovnika u nekim zemljama eurozone, te Grčkoj i Italiji, smanjiti već u u sljedećih pet i deset godina.
(T.N.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
