Neke su banke pooštrile uvjete za dobivanje kredita, a kamate na gotovinske kredite povećane su i do tri posto u godinu dana
Hrvatski građani su se krajem rujna ove godine ukupno kod banaka zadužili 118 milijardi kuna. Time je zaduženost po svakom stanovniku porasla na 26.222 kune ili 3.641 eura. Zaduženost svakog građanina gotovo je udvostručena od 2004. kada je iznosila 1.979 eura, piše Jadranka Šević za Jutarnji list.
U samo godinu dana ukupna zaduženost građana povećana je za 11 posto ili 11,57 milijardi kuna. Pritom su stambeni krediti porasli 5,81 milijardu kuna. Jednako toliko su porasli i svi ostali potrošački krediti u koje ubrajamo kredite za automobile.
Restriktivnija kreditna
politika banaka
Iako se na prvi pogled čini da kamate poslije vala poskupljenja početkom godine nisu dizane, one su povećavane i tijekom ljeta i jeseni. Dok se lani stambeni kredit u eurima mogao naći i s pet posto kamata, danas se kreću i do 6,75 posto, a gotovinski krediti u manjim bankama su se mogli naći i po 6,75 posto, sada kamata na kredite u pravilu doseže, pa i prelazi deset posto.
Kreditna politika je restriktivnija, ističu u bankama. Pojačano se analizira i procjenjuje kreditna sposobnost klijenata, i to osobito u segmentu gotovinskih kredita koji su namijenjeni potrošnji. Sve su banke od početka mjeseca uskladile ocjenu kreditne sposobnosti s Ovršnim zakonom, prema kojemu građanima mora ostati 2500 do 3000 kuna na raspolaganju.
Hrvati najrastrošniji
Građani svoju potrošačku groznicu plaćaju prosječno s deset do 15 posto godišnjih kamata (službeno 8,6) ili između 6,9 i 10,4 milijardi kuna godišnje. Hrvati su u usporedbi s nacionalnim dohotkom do četiri puta rastrošniji od prosječnog stanovnika Europske monetarne unije. Dok građanin EMU na potrošačke kredite zadužuje oko sedam posto europskoga bruto domaćeg proizvoda (BDP), hrvatski građani zadužili su nevjerojatnih 26 posto BDP-a ili 69,49 milijardi kuna.
Hrvati su po potrošačkim kreditima, u koje su uračunati krediti na kartice, krediti za aute i sve vrste gotovinskih nenamjenskih kredita, apsolutni rekorderi među 16 zemalja regije Srednje i istočne Europe u koju su analitičari UniCredita uvrstili i Estoniju, Latviju, Litvu, Tursku, Rusiju i Ukrajinu. Najmanje rastrošni su Estonci i Turci koji su tom vrstom kredita zadužili oko 1,5 posto nacionalnog dohotka. Prosjek regije iznosio je šest posto BDP-a. (D.P)
Izvor:
Jutarnji.hr
