Novi Zakon o radu usklađen je s europskim zakonodavstvom
Početkom 2010. na snagu stupa najvažniji zakon u području radnog prava – novi Zakon o radu koji je usklađen s europskim zakonodavstvom.
To je prva etapa izmjene Zakona o radu, a socijalni bi partneri već početkom iduće godine trebali pristupiti zakonodavnom rješavanju niza interesnih pitanja. Jedno od najprjepornijih interesnih pitanja jest rad na određeno vrijeme, koji je reguliran i ovim Zakonom i to tako da je taj rad i dalje ograničen na tri godine, ali sada neovisno o tome radi li se o istim ili različitim poslovima kod određenog poslodavca. Do sada pak, takvo je ograničenje bilo propisano samo ako se radi o istim poslovima.
Duži radni tjedan samo uz suglasnost radnika
Novi Zakon o radu regulira i pitanje radnog vremena, a prema njemu tjedno radno vrijeme iznosi 40 sati, uz mogućih osam sati prekovremeno. Dakle, najduži mogući radni tjedan od početka iduće godine iznosi 48 sati.
Međutim, Zakon uređuje i institut preraspodjele radnog vremena te omogućava da se u nekim djelatnostima, primjerice u turizmu, tjedno može raditi i duže od 48 sati. U tom slučaju "produženo trajanje radnog tjedna" može iznositi najviše 56 sati, ali uz izričitu pisanu suglasnost radnika. Takvo produženo radno vrijeme može trajati četiri mjeseca, a ako je to predviđeno kolektivnim ugovorom maksimalno šest mjeseci.
Korisna novost za sve zaposlene je i promjena trajanja najkraće zajamčenog godišnjeg odmora, koji će za razliku od dosadašnjih 18 dana, trajati najmanje četiri tjedna.
Radnu knjižicu zamjenjuje informatička kartica
Zakon regulira i institut proširenja kolektivnog ugovora, zaštitu zdravlja trudnice i dojilja na radu te definira noćni rad, tj. pojam "noćnog radnika". Osim toga, neke odredbe su vezane i uz ulazak Hrvatske u EU, kao primjerice odredba o ukidanju radne knjižice u sadašnjem obliku te njenu zamjenu virtualnom, informatičkom karticom.
Osim toga, početak iduće godine bit će i početak primjene dopuna Zakona o uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu, koje proširuju krug osoba koje bi mogle ostvariti tu mirovinu.
Dopune, naime, omogućuju da radnici oboljeli od profesionalnih bolesti uzrokovanih azbestom odu u starosnu mirovinu bez obzira na starosnu dob i staž osiguranja.
Zakonske izmjene uređuju i povećanje mirovine oboljelima od azbestoze za 26 posto, čime će se one izjednačiti s mirovinama korisnika prava na dodatak uz mirovinu. (Hina)
