Od početka krize do danas nestalo je 280.000 radnih mjesta. Broj zaposlenih alarmantniji je od broja nezaposlenih što često zaboravljamo. Pogledajte sažetak protekle tri godine.
Broj nezaposlenih puno nam manje govori od broja ljudi koji rade. U posljednjih godinu dana u Hrvatskoj je nestalo 150.000 radnih mjesta, piše Ivo Jakovljević u komentaru za Novi list.
U godinu dana izgubljeno 150.000 radnih mjesta, a broj nezaposlenih povećao se za 6.000
Svaki šesti građanin Hrvatske koji je 2008. godine bio zaposlen, tijekom trogodišnje gospodarske depresije, izgubio je svoj posao. Takav zaključak proizlazi iz najnovijih podataka Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje, prema kojima se broj radnih mjesta u Hrvatskoj smanjio za 280.000 tisuća.
Iako je pad BDP-a najgori bio 2009. godine kad je pao za šest posto, nezaposlenost se uglavnom manifestira s pomakom od godinu, dvije što je dovelo do burnog pada radnih mjesta u samo godinu dana. Istodobno se broj nezaposlenih povećao samo za 6.000.
Brisanje nezaposlenih iz evidencije krivac za nesrazmjer
To alkemijsko statističko čudo nije rezultat masovnog iseljavanja u inozemstvo niti kronične depopulacije već tehnike brisanja iz Zavoda za zapošljavanje koje su se primjenjivale u jesen 2011, objašnjava Jakovljević.
Oko 280. tisuća radnih mjesta jednostavno je nestalo: uoči početka europske i hrvatske krize, oko 3,8 milijuna stanovnika bilo je radno sposobno. Od toga je radilo 1,633 000, a danas iako se broj radno sposobnih građana nije pretjerano smanjivao, svojim se radnim mjestom može podičiti samo 1.353.000 stanovnika.
Stopa nezaposlenih porasla za 7%, zaposlenih se smanjila za 6%
Brojke možemo pogledati i u stopi: te pretkrizne jeseni, u Hrvatskoj je bilo 230 tisuća nezaposlenih, a početkom ožujka 2012. čak 341.000 tisuća. To znači da je stopa zaposlenosti smanjena s 45% na 39%, a stopa nezaposlenosti povećana je 13% na 20%.
Zaključak je da dubinu krize dublje pokazuje broj zaposlenih, posebice ako uzmemo u obzir da je bar 5% onih koji fiktivno zaposleno, putem raznih veza iako njihova radna mjesta nisu nužno potrebna.
U kritičnoj situaciji kad radi samo trećina radno sposobnih ljudi, realno je da ćemo porast hrvatskog gospodarstva doživjeti za deset godina uz bolne i sustavne reforme kojima zajedno plaćamo neodgovornost najbogatije elite na svijetu. (M.D)
Izvor: Novi list (tiskano izdanje)
