Država je od 2002. do kolovoza 2012. Potrošila gotovo 49 milijardi kuna više nego što je skupila od poreza i doprinosa. Puna vrijednost Hrvatskog telekoma potrošena je u prve dvije godine krize. Da se deficitom sagradilo autoceste, državi bi ostalo dovoljno za još 15 arena.
Koliko nas košta država i njezino zaduživanje i koliki su se dugovi nakupili u posljednjih desetak godina?
Večernji list analizom je došao do podataka da je država od 2002. do kolovoza 2012. potrošila 48,64 milijarde kuna više nego što je skupila od poreza i doprinosa. U međuvremenu se zaduživala pa je dug same države bez republičkih fondova i lokalnih jedinica narastao sa 60,8 na 166 milijardi kuna.
Da se novac trošio u razini mogućnosti, mogli smo deficitom sagraditi autoceste u gotovini i ostalo bi nam gotovo 12 milijardi kuna. Za taj ostatak moglo se sagraditi 15 rukometnih dvorana veličine zagrebačke Arene, i to u gotovini. Umjesto da se stisne, država se zaduživala i trošila na plaće, mirovine i sitne investicije te pomaganje tvrtkama u problemima. A nije da je bilo nemoguće trošiti manje.
Država je svoje apetite širila iz godine u godinu
Prihodi su skočili sa 69,6 u 2002. na planiranih 108 milijardi kuna ove godine, a kako su rasli porezi, tako je rasla i potrošnja države. Deficiti su bili mali, pa je država u 2007. i 2008. čak i poslovala sa suficitom, ali kako je došla kriza, država je nabildala u četiri godine 40 milijardi kuna deficita jer nije prilagodila svoju potrošnju nastalim uvjetima.
Sada mora prodavati Croatia osiguranje i pola Hrvatske poštanske banke, a njihova je tržišna vrijednost zajedno 2,3 milijarde kuna. To je minus koji država stvori u dva do tri mjeseca.
Morat će se ‘monetizirati autoceste’ kako bi se otplatili njihovi dugovri. Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka – Zagreb imaju još 28 milijardi kuna dugova, od kojih za 25 milijardi jamči država kroz državna jamstva koja na naplatu stižu sve do 2034. A sva ta jamstva samo su četvrtina duga koji je država stvorila u zadnjih deset godina. Vrijednost Hrvatskog telekoma kreće se oko 16 milijardi kuna. To je novac potrošen u prve dvije godine krize. Ostaje dug, inozemni i domaći za otplaćivanje i pregovori sa sindikatima zbog propuštenih prilika.
Koliki je dug?
Inozemni dug je na početku godine bio 45,7 milijardi eura, a ukupni dug opće države 156 milijardi kuna.
U prva četiri mjeseca godine taj je dug skočio na 174 milijarde kuna, a u međuvremenu država je izdala i obveznicu od 2 milijarde kuna i 400 milijuna eura na domaćem terenu te otplatiti 500 milijuna eura ponovno domaćim ulagačima.
Na domaćem terenu središnja država duguje 95,7 milijardi, državne agencije i fondovi bankama su dužni 5,79 milijardi kuna, a lokalna samouprava 1,77 milijardi kuna.
Slična struktura duga obilježava i vanjski dug. Najveći dio – 50,68 milijardi kuna – odnosi se na središnju državu, od čega se 36,96 milijardi odnosi na obveznice.
HŽ najnelikvidniji
Unutarnjem i vanjskom dugu treba pribrojiti izdana državna jamstva koja su početkom godine iznosila vrtoglavih 59,837 milijardi kuna (u tome je HBOR sa 13,29 milijardi kuna).
Kakvo je stanje s likvidnošću hrvatskih javnih poduzeća? Loše. Javna poduzeća, kojih ima 21, u prosjeku svoje obveze prema dobavljačima plaćaju sa 45 dana kašnjenja, što je dan dulje od prosjeka na kraju 2011.
Od kupaca se u prosjeku naplate tek 68 dana od ispostave računa, što je za tri dana lošiji rezultat nego na koncu prošle godine. Najvećih problema s likvidnošću ima HŽ (s plaćanjem kasne 157 dana), Narodne novine (60 dana), HAC (59), HEP (55)... Na dan 30. lipnja javna poduzeća dobavljačima su bila dužna 3,975 milijardi kuna, a od kupaca nisu uspjeli naplatiti čak 4,434 milijarde kuna.
Izvor: Vecernji.hr
