Slovenija, Švicarska i Velika Britanija, pokazuju podaci Europske komisije, imaju najvišu cijenu rada u Europi.
U Sloveniji, koja se nalazi na prvome mjestu, cijena rada u odnosu na BDP iznosi čak 74%. Hrvatska se nalazi na osmom mjestu liste Europske komisije jer cijena rada u odnosu na ukupnu odanu vrijednost iznosi 66,8%.
Najnižu cijenu rada imaju Slovačka, Latvija, Norveška, Luksemburg i Poljska. Tako cijena rada u Slovačkoj, u odnosu na BDP, iznosi 48,8%.
Prema mišljenju analitičara, upravo su previsoki troškovi rada jedan od glavnih razloga što Sloveniju zaobilaze i domaći i strani ulagači. Ova zemlja već je drugu godinu zaredom na vrhu liste najvećih troškova rada u Europi, a na to se mjesto učvrstila zbog previsokih doprinosa i naknada.
U većim problemima s investicijama Slovenija se našla jer je od 2005. povećala trošak rada kao udjel u BDP-u za 19,4%. U Hrvatskoj je trošak rastao 12,7%, značajno pogleda li se prosjek EU, gdje je u istom razdoblju prosječno rastao 7,6%.
Utjecaj krize
U godinama krize pojedine su zemlje smanjivale trošak rada. Bugarska je 2011. smanjila cijenu rada 5%, Litva 5,5%, Grčka 4,5%, a Finska 2,5%.
Slovenija i Hrvatska zadržale su postojeću razinu troškova rada, a BDP je u krizi pao, stoga je trošak rada kao ukupni udio u BDP-u povećan.
Hrvatska je tek ove godine s dolaskom nove vlade smanjila opterećenje bruto plaća budući da je doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje smanjen sa 15 na 13%, no ministar Linić najavljuje i daljnje rasterećenje.
Porezni klin za prosječnu plaću u Hrvatskoj je 40%, a najveće je opterećenje za natprosječne plaće, za koje se troškovi penju i do 60%. Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u kolovozu je iznosila 5.541 kunu, dok je prosječna bruto plaća, dakle ukupan trošak poslodavca, bila 7.977 kuna.
Izvor: Jutarnji.hr
