Tržište u Zagrebu podijelilo se na stare nekretnine i one izgrađene nakon 1968., s tim da je ‘eksplodiralo‘ tržište novogradnji
Početkom pandemije prošle godine svi smo očekivali, i bilo je logično, da će doći do pada prodaje nekretnina, sloma tržišta, pada cijena, no dogodilo se upravo suprotno – rast prodaje, i to popriličan, i rast cijena, rekao je Branko Papeš, direktor i vlasnik agencije Dogma nekretnine za Novi list, a prenosi Jutarnji.
Zbog pandemije došlo je i do inflacije, istiskalo se na milijarde eura, inflacija je od 2 do 3 posto godišnje, što znači da novac gubi vrijednost i najjednostavniji način za obraniti vrijednost novca je ulaganje u nekretnine, rentanje, gdje je povrat 3, 5, čak i 7 posto godišnje. I na kraju, za svake krize ljudi najviše traže sigurnost, a kupnja nekretnina definira se kao sigurno ulaganje.
Uslijed toga, otvorile su se i nove tržišne niše. Kupci žele živjeti u ljepšim nekretninama, traže drugačije nekretnine. Do unazad godinu dana nitko nije htio živjeti u prizemlju, etaže kuće nisu bile toliko poželjne, a danas ljudi traže upravo to, prizemlje, izlaz na okućnicu, dvorište itd.
Kupci iz dijaspore
Kuće u predgrađu su postale poželjne, opisao je Papeš, istaknuvši da je ono što ih je najviše iznenadilo i što apsolutno nisu mogli očekivati – hrvatska dijaspora.
– Ono što politika nije uspjela deset i više godina – uspjela je pandemija.
Dakle, to je jedna tržišna niša koja je doslovno eksplodirala. U posljednjih godinu dana imamo deset puta više upita i realizacija naših ljudi izvana koji kupuju nekretninu, a Rijeka i Istra su prepoznate kao mjesto na koje se žele vratiti i u kojem žele živjeti.
Razlog je otvorenost, blizina, pristupačnost ljudi. Osim dijaspore, sve više stranaca kupuje nekretnine ovdje, i to ne samo u Opatiji, Krku, Crikvenici itd. nego je i u Rijeci sve više stranaca koji ulažu. Njima su naše cijene vrlo pristupačne i prepoznali su tu tržišnu nišu.
Za vrijeme pandemije nam se pojavio i totalno novi način prodaje nekretnina: u posljednjih godinu dana 50-ak nekretnina smo prodali online, i to onih koje koštaju 50 do 70 tisuća eura, ali i preko 500.000 eura, što je prije pandemije bilo nezamislivo.
– Stanove su tu kupili Hrvati iz Kine, Washingtona, New Yorka, Floride, Stockholma, Osla, Amsterdama, Beča, itd. No nisu to samo Hrvati, nego je jako puno ljudi, a ja ću ih nazvati našim ljudima, s područja bivše Jugoslavije, koji planiraju uložiti novac, planiraju se vratiti živjeti ili u penziju, i odlučili su se za Rijeku i Istru zbog otvorenosti itd.
– I euro će sigurno dignuti cijene, nažalost ne samo nekretnina nego svega, za nekoliko posto, predviđa Papeš. Na pitanje o Zagrebu, odnosno o tome je li potres utjecao na tržište, kaže da se tržište u Zagrebu podijelilo na stare nekretnine i one izgrađene nakon 1968., s tim da je, kaže, 'eksplodiralo' tržište novogradnji.
– Postoje tvrtke koje su prije potresa imale 300-400 neprodanih stanova, a danas više nijedan. Cijena novogradnji je skočila u nebo. U Zagrebu se nekretnine prodaju i po 6, 7, 8 tisuća eura po metru kvadratnom. U Rijeci je pak 'kvadrat' od 1.700 do 2.000 eura, kazao je Papeš za Novi list.
Izvor: Jutarnji
