Share
Tweet
+1
Share
Pošalji prijatelju
Nemaš korisnički račun? Registriraj se! | Zaboravljena lozinka

Prava honorarno zaposlenog radnika

17.05.2011.

Radim kod poslodavca pet i pol mjeseci. Počela sam kao student, a studentska prava izgubila sam dva i pol mjeseca nakon toga. Na usmenom razgovoru poslodavac mi je iznio šture uvjete rada - 3 mjeseca probni rok te iznos početne plaće. Međutim, uskoro sam opravdano postala nezadovoljna (neplaćanje prekovremenog, ista plaća dok drugi napreduju i dr.). Osim toga plaćanje se obavlja putem studentskog ugovora (s netočno navedenim podacima o vrsti mog rada), čak i nakon što sam diplomirala. Budući da nisam jedina koja u toj firmi radi ‘na crno’, zanima me da li je uputno da poslodavca prijavim poreznom te da li bih i ja mogla snositi određene posljedice takvog rada budući da i dalje dižem studentske ugovore na svoje ime, a više nisam student.
Međutim, poslodavac mi je obećao da će me ipak prijaviti, pa me sada zanima da li bi bilo pametnije zadržati honorarni status (znači da potpišem ugovor na određeno vrijeme - nisam baš sigurna kako to ide) s obzirom da tražim drugi posao pa ne bih željela biti vezana za postojeću firmu otkaznim rokom? Također me zanima koja su moja prava s obzirom na trenutni status, da li mogu postavljati uvjete (i koje) ako dođe do toga da potpišem ugovor o radu, te koja su mi prava u slučaju honorarnog zaposlenja (godišnji odmor, pravo na plaćeno bolovanje, slobodni dani i sl.)? Da li smijem zakonski tražiti povećanje plaće, nakon koliko vremena i čime se ono utvrđuje?

Za neprijavljivanje radnika odgovara samo poslodavac. Međutim, kako u ovom slučaju Vi koristite studentske ugovore, a niste više student, na taj način u stvari izbjegavate plaćanje poreza koji biste inače platili, mogli biste odgovarati za prekršaj prema poreznim propisima.

Poslodavca biste mogli prijaviti inspekciji rada za nedavanje ugovora o radu, što je prekršaj za koji je predviđena novčana kazna. Međutim, ako i nadalje imate studenski ugovor, poslodavac bi vjerojatno negirao postojanje ugovora o radu, tvrdnjom da se radi o drugoj vrsti ugovora, tj. o studenskom ugovoru. Stoga bi preostala jedino mogućnost da sudu pokušate dokazati postojanje ugovora o radu, o kojoj mogućnosti smo već pisali u ovoj rubrici. Isto tako, ako ste u međuvremenu sklopili ugovor o radu, mogli biste na isti način pokušati sudom dokazati da je radni odnos, tj. ugovor o radu postojao i ranije, a nakon toga prijaviti poslodavca poreznoj upravi i Hrvatskim zavodu za mirovinsko osiguranje.

Što se tiče pitanja povoljnijeg ugovora - ‘honorarnog’ ili ugovora o radu, samo ugovor o radu daje prava iz Zakona o radu. Naime, Zakon o radu ne poznaje ‘honorarni’ rad, stoga ako imate ugovor koji nije ugovor o radu, temeljem njega ne ostvarujete nikakva prava iz Zakona, poput bolovanja, godišnjeg odmora i sl. Ovo neovisno ako Vam ta prava poslodavac možda stvarno i priznaje, budući se ovdje de facto radi o radnom odnosu. Naravno, bez ugovara o radu nema nikakve mogućnosti da ostvarite pravo na bolovanje na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Stoga, ako Vam navedena prava poslodavac uskrati, morali biste prethodno sudski dokazati postojanje ugovora o radu i u sklopu toga pripadajuća prava.

Međutim, ugovor o radu na određeno nije nikakav ‘honorarni’ ugovor, već ugovor o radu s vremenski ograničenim trajanjem te Vam on daje sva prava iz radnog odnosa. Takav ugovor možete redovito otkazati samo ako je to predviđeno samim ugovorom. Dakle, trebali biste tu mogućnost predvidjeti ugovorom, u kojem slučaju bi otkazni rok iznosio dva tjedna (ako ste kod poslodavca u radnom odnosu manje od godine dana). S druge strane ugovor o radu na neodređeno vrijeme uvijek možete redovito otkazati, s istim otkaznim rokom.

Osim toga, svaki ugovor o radu možete i izvanredno otkazati, tj. bez otkaznog roka, ako postoje osobito važne činjenice koje to opravdavaju. Inače, ako ne biste odradili otkazni rok, ili biste izvanredno otkazali bez valjanog razloga, poslodavac bi Vas mogao teretiti za naknadu štete, ali u praksi takvih slučajeva gotovo i nema.

Pri sklapanju ugovora o radu možete postavljati sve zakonske uvjete, a povećanje plaće možete tražiti uvijek. Budući su radni odnosi ugovorni odnosi s poslodavcem pregovarate o svemu, uključujući i plaću, a o čitavom nizu činitelja (vrsta posla, koliko ste neophodni poslodavcu, koliko je poslodavac uspješan i sl.) ovisi kakve ćete uvjete rada, uključujući i plaću, uspjeti ugovoriti. Inače, plaća se određuje ugovorom o radu, ali i kolektivnim ugovorom te pravilnikom o radu. Ako plaća nije uopće utvrđena, poslodavac je dužan isplatiti primjerenu plaću, dakle redovitu plaću za jednaki rad. Naravno, prava iz Zakona o radu, kao minimum zajamčenih prava, imate uvijek, neovisno o ugovoru o radu.


Preporuka:
  • Obratite se sindikatu te po potrebi i inspekciji rada.
  • Rad na određeno

    • Pravo na godišnji odmor nakon produljenja ugovora o radu Pravo na godišnji odmor nakon produljenja ugovora o radu

      Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

    • Koliko se maksimalno može raditi na određeno vrijeme? Koliko se maksimalno može raditi na određeno vrijeme?

      Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen u trajanju kraćem od tri godine, ukupno trajanje sklopljenih ugovora o radu ne može biti neprekinuto duže od tri godine, osim u iznimnim slučajevima.

    • Promjena ugovora o radu Promjena ugovora o radu

      Poslodavac ne može jednostrano izmijeniti vaš ugovor o radu iz ugovora o radu na neodređeno vrijeme u ugovor o radu na određeno vrijeme, već je za isto potreban vaš pisani pristanak.

    • Vremenski razmak između ugovora na određeno Vremenski razmak između ugovora na određeno

      Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine.

    • Rad na određeno: promjenu statusa ne treba pismeno najaviti Rad na određeno: promjenu statusa ne treba pismeno najaviti

      Poslodavac nije dužan obavijestiti radnika o isteku ugovora na određeno vrijeme niti ga obavijestiti da ne želi produžiti (sklopiti novi) ugovor na određeno vrijeme, tj. takva obveza poslodavca nije određena odredbama Zakona o radu.

    Saznajte koliku plaću dobivaju drugi za posao koji i vi radite
    MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati ovdje