Share
Tweet
+1
Share
Pošalji prijatelju
Nemaš korisnički račun? Registriraj se! | Zaboravljena lozinka

S regresom na odmor ide svaki četvrti zaposleni

17.07.2012.

S ljetnim mjesecima krenulo je korištenje godišnjih odmora. Postoji li savršen godišnji odmor ili je to samo neostvariv san?

S regresom na odmor ide svaki četvrti zaposleni

Portal MojPosao istražio je na više od 300 ispitanika zadovoljstvo duljinom godišnjeg odmora, navike odlaska na odmor, ali i razloge zbog kojih se godišnji ne koristi u cijelosti.

U prosjeku imamo 23,7 dana godišnjeg

Sudionici istraživanja imaju u prosjeku 23,7 dana godišnjeg odmora, što je 1,3 dan manje u odnosu na prošlogodišnji prosjek.  Najveći broj dana godišnjeg odmora na raspolaganju imaju ispitanici s visokom stručnom spremom – 24,3 radna dana. S obzirom na prebivalište, najviše dana godišnjeg odmora imaju stanovnici sjeverne Hrvatske (24,4) te Istre i Kvarnera (24,4), dok najmanje imaju ispitanici iz središnje Hrvatske – 21,8 dana.

S obzirom na vlasništvo tvrtke, zaposleni u državnim tvrtkama i sudstvu imaju pravo na najdulji godišnji odmor te tako u prosjeku imaju 28,6 dana godišnjeg odmora. Slijede zaposleni u zdravstvenoj zašiti i skrbi s 27,3 dana godišnjeg odmora te područje znanosti, obrazovanja i odgoja s 25,1 danom.
Kao i prošle godine, najmanje dana godišnjeg odmora imaju turistički djelatnici (22).

Polovica ispitanika (51%) nije zadovoljna brojem dana godišnjeg odmora, odnosno priželjkuju ih još, riječ je o ispitanicima koji u prosjeku imaju 21,5 dan. Svega 2% smatra da su im godišnji predugi jer smanjuju produktivnost, a 47% smatra da su im dani na raspolaganju dovoljni za kvalitetan odmor.

Najmanje su zadovoljni ispitanici s primanjima ispod 4.000 kuna, njih 64% željelo bi imati  više dana godišnjeg odmora. Ovisno o mjestu prebivališta, stanovnici središnje Hrvatske voljeli bi imati duži odmor (67%).

Godišnji odmor: u više navrata, obavezno javljanje na pozive i često razmišljanje o poslu

Najviše ispitanika (80%) godišnji odmor planira koristiti u ljetnim mjesecima, dok će ga petina (20%) koristiti i zimi. 'Bablje ljeto' bira 19% ispitanika, a svega 4% zaposlenih neće koristiti godišnji ove godine.

Dobivanje godišnjeg odmora u željeno vrijeme ponekad može biti problem. Većina ispitanika (57%) ima poteškoća s dobivanjem godišnjeg, a petina (19%) neće ga moći iskoristiti u potpunosti.  Zanimljiv je podatak da više žena (69%)  nego muškaraca (58%) uspije iskoristiti svoj godišnji u cijelosti. 

Godišnji se ne koristi u potpunosti prvenstveno zbog previše posla (63%) i pritiska nadređenih (59%), a u manje slučajeva zbog loše organizacije vremena (18%), straha od otkaza (15%) ili straha od gomilanja zaostatka (5%).

Odlazak na godišnji za neke ispitanike ne znači i potpuno opuštanje. Samo manji broj ispitanika (19%) zaboravit će na plaži na svoj posao. Trećina ispitanika (30%) često razmišlja o poslu, dok polovica ispitanika (50%) o poslu razmišlja povremeno.

Za vrijeme godišnjeg odmora, više od polovice ispitanika (55%) ima određene strahove koji se tiču posla. Najviše njih (25%) brine jesu li izvršili sve radne zadatke, dok ih se 21% brine radi li njihova zamjena sve kako treba. Na svom godišnjem bezbrižno uživa 45% ispitanika.

Većini zaposlenih kriza nije promijenila planove za odmor

Povratak na posao nakon 'dugog toplog ljeta' za većinu ispitanika ne predstavlja problem. Najviše ispitanika (39%) odmah se uhoda u posao, dok ih se 24% uhoda nakon nekoliko sati ili jednog dana. Više od dva dana za povratak u rutinu treba 7% ispitanika.

Regres za godišnji odmor ove godine je dobilo svega četvrtina zaposlenih (25%). Prosječni iznos regresa koji su ispitanici dobili iznosi 2,459 kuna.

Regres se češće isplaćuje u velikim tvrtkama ili institucijama – čak 40% ispitanika zaposlenih u takvim tvrtkama dobilo je regres za razliku od samo 10% ispitanika zaposlenih u malim tvrtkama.

Ovisno o djelatnosti, 60% ispitanika zaposleno u državnoj upravi je dobilo regres. Slijede zaposleni u farmaciji (50%) i u financijama (50%). Zaposleni u građevini (7%) te u turizmu i ugostiteljstvu (10%) dobili su regres u najmanjem broju.  

Gospodarska kriza ipak neće utjecati na korištenje godišnjeg odmora. Većina ispitanika (68%) navodi da neće mijenjati svoje planove zbog recesije, dok je prošle godine isto izjavilo 59% ispitanika.

Od ispitanika na koje je utjecala kriza, najviše ih navodi (45%) da će potrošiti manje novaca nego što su planirali. Korištenje godišnjeg, ali bez putovanja odabrat će 33% ispitanika, a 12% ispitanika bit će na odmoru kraće nego što su planirali. 

Objave za medije

  • 56% ispitanika vjeruje da put do posla ide preko kvalitetnog životopisa 56% ispitanika vjeruje da put do posla ide preko kvalitetnog životopisa

    Životopis, molba i preporuka dokumenti su na koje se najviše oslanjamo u potrazi za poslom. I dok jedni najviše pažnje pridaju dotjerivanju životopisa, drugi smatraju da poslodavca najlakše mogu 'osvojiti' pomoću molbe. Portal MojPosao istražio je u anketi provedenoj na više od 600 ispitanika na koji se dokument posloprimci najviše oslanjaju u potrazi za poslom.

  • Preko 19.000 oglasa za posao - najtraženiji konobari i programeri Preko 19.000 oglasa za posao - najtraženiji konobari i programeri

    Najtraženija zanimanja u 2014. bila su: konobar, programer, prodavač, kuhar, prodajni predstavnik, frizer, knjigovođa, komercijalist, administrator te vozač kamiona.

  • Novogodišnja odluka za 52% ispitanika: potražiti (bolji) posao Novogodišnja odluka za 52% ispitanika: potražiti (bolji) posao

    Kakve novogodišnje odluke donosimo i u kojoj ih se mjeri držimo, istražio je portal MojPosao na više od 300 ispitanika.

  • 50% ispitanika očekuje božićnicu ove godine 50% ispitanika očekuje božićnicu ove godine

    U svijetu je tijekom prosinca uvriježena isplata tzv. trinaeste plaće, svojevrsne godišnje nagrade radnicima, dok se kod nas umjesto nje ustalila isplata božićnice. Na više od 300 ispitanika, portal MojPosao je istražio kakve su navike poslodavaca u isplaćivanju božićnica i što ove godine zaposleni očekuju po pitanju 'blagdanskih nagrada'.

  • 56% građana podržava oprost duga socijalno ugroženima 56% građana podržava oprost duga socijalno ugroženima

    S početkom 2015. u praksi bi trebala zaživjeti mjera oprosta duga prema državi, državnim tvrtkama, bankama i teleoperaterima za socijalno ugrožene građane koji duguju do 25.000 kuna. Što građani misle o tome istražio je portal MojPosao u anketi provedenoj na više od 850 ispitanika.

Preko 40.000 ljudi je saznalo koliko bi bili plaćeni. Zanima te plaća za određeni posao?
MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati ovdje