Stupanjem na snagu Zakona o dodatku na mirovinu od 1. listopada, novi umirovljenici, tj. oni koji u mirovinu odlaze nakon 1999. godine, mogu s mirovinom za listopad očekivati i isplatu dodatka, a po očekivanjima Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), umirovljenici bi i ove godine trebali od države dobiti božićnicu.
Iako se iz Vlade nedavno čulo da je još prerano govoriti o isplati umirovljeničke božićnice, u HSU vjeruju kako nema razloga da umirovljenici i ove godine dobiju isti iznos kao i lani.
Lani su najvišu božićnicu od 350 kuna dobili umirovljenici s mirovinom manjom od 500 kuna, 250 kuna oni s mirovinom od 500 do 1.000 kuna, 150 kuna oni s mirovinom od 1.000 do 2.000 kuna, a svi koji imaju mirovinu višu od 2.000 kuna dobili su božićnicu od 100 kuna.
Bez obzira na visinu mirovine, božićnicu od 200 kuna lani su dobili korisnici koji u Hrvatskoj primaju mirovinu iz republika bivše SFRJ.
Dodatak na mirovine novih umirovljenika koji se počinje isplaćivati u studenome, kreće se u rasponu od 4% do 27%, s tim da će povećanje od 4% dobiti oni koji su u mirovinu otišli 1999. i čije mirovine najmanje zaostaju, dok će najveće povećanje od 27% dobivati oni koji će odlaziti u mirovinu 2010. i nakon toga (za one koji primaju mirovinu samo iz prvog stupa). Povećanje mirovine za one koji su ove godine otišli u mirovinu iznosi 25,2 posto.
Dodatak će se izračunavati u određenom postotku za svaku godinu i to na cijeli iznos mirovine, isplaćivat će se istovremeno kad i mirovina, a na njega će se primjenjivati redovito usklađivanje dva puta godišnje - kako će osnovica biti viša tako će i dodatak rasti.
Dodatak na mirovine usmjeren je prvenstveno na smanjenje razlika između samih novih umirovljenika, tako da bi primjenom zakona razlika između mirovina onih koji su otišli u mirovinu 1999. godine i onih umirovljenih 2006. bila 2 posto.
Prema procjeni umirovljeničkih udruga, dodatak na mirovinu neće dobiti između 50.000 i 60.000 umirovljenika s najnižim mirovinama. Riječ je većinom o nekadašnjim poljoprivrednicima koji su uplaćivali minimalne doprinose i kasnije dobili državnu najnižu mirovinu, kao svojevrsnu socijalnu zaštitu, te o tzv. razmjernim mirovinama, tj. onima koje su dijelom zarađene u Hrvatskoj, a dijelom u nekoj od republika bivše Jugoslavije.
"Povećanje mirovina temelji se na uplati doprinosa i to je jedino pravedno rješenje", smatra saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja.
Po njegovim riječima, u HZMO-u intenzivno rade na svrstavanju novih umirovljenika po kategorijama prema godini umirovljenja i iznosu mirovine, pa oko isplate dodatka ne bi trebalo biti nikakvih problema. Osim dodatka na mirovinu, od 1. siječnja na nove će se umirovljenike primijeniti izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju.
Time će se invalidske mirovine povećati u prosjeku za 48%, uvodi se jedinstveni koeficijent najniže mirovine, te ublažava "penalizacija" prijevremene starosne mirovine.
(Hina)
