U ponedjeljak će se napuniti godinu dana od donošenja pravilnika o tome tko se i pod kojim uvijetima može baviti graditeljstvom. U tih godinu dana se od 9.931 tvrtke i 12.446 obrta službeno registriranih za graditeljstvo po novom pravilniku licencirala samo jedna.
Da su podaci o licenciranim tvrtkama sramotno poražavajući, slažu se i u resornom ministarstvu i u Udruzi poslodavaca graditeljstva Hrvatske (UPGH). Pogotovo ako se na broj od 22. 377 aktivnih tvrtki i obrta doda podatak od još sedam tisuća neaktivnih.
Iz ministarstva neslužbeno napominju kako je već opće poznato da građani i tvrtke sve rade u posljednji tren, ali očekuju da će se tvrtke ubuduće bolje pripremiti za licenciranje i da će broj onih sa suglasnošću ministarstva samo rasti.
U UPGH jednu licenciranu tvrtku smatraju kao dokaz potpune promašenosti pravilnika koji nije uvažio sugestije poslodavaca o njegovoj neprimjerenoj restriktivnosti i neprimjenjivosti u praksi.
Inače, propisom čiji puni naziv je "Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosi građenja" određuje se minimalni broj stručno osposobljenih osoba i broj zaposlenih za izvođenje radova različite tehnološke složenosti.
Tehnološka složenost je podijeljena u četiri glavne skupine, te je dodatno propisan broj zaposlenih radnika za pojedinačne radove. U prvu skupinu spadaju osobito zahtjevne građevine, poput autocesta, podzemnih željeznica, aerodroma i hidrocentrala, a tvrtka za građenje takvih objekata treba najmanje 500 radnika.
U drugoj skupini su zahtjevne građevine poput nebodera, stambenih kompleksa, stadiona, školskih zgrada - minimalni broj radnika je 300. U trećoj i četvrtoj skupini su pojedinačni stambeni objekti, zavisno od njihove složenosti, treba od 40 do 120 radnika, dok je za pojedinačne radove minimalni broj zaposlenih 10. Za izvođenje građevina ispod 400 metara četvornih ne treba suglasnost.
Pravilnikom se željelo uvesti red na tržište i onemogućiti da se tvrtke bez radnika sa stručnom spremom i iskustvom bave građevinom.
Gašenje tvrtki je neminovno, a iako nema procjena koliki bi broj tvrtki i obrta trebao nestati, podatak DZS-a da u lipnju od 9.931 aktivne tvrtke, njih čak 4.425 nema nijednog zaposlenog, 4.044 od 1 do devet zaposlenih, a samo 13 tvrtki 500 i više zaposlenih govori sam za sebe.
(V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
