Prilikom odabira posla, mladi u najvećoj mjeri vode računa o mogućnosti profesionalnog napredovanja, novcu te radnom vremenu, dok od svojeg poslodavca očekuju da im omogući dodatne edukacije
U 2008. godini 8 posto više studenata izrazilo je želju za odlaskom u inozemstvo, studenti FER-a i PMF-a optimistični su kad se radi o zaposlenju, dok su studenti Fakulteta političkih znanosti i Filozofskog fakulteta pesimistični, pokazalo je Istraživanje o profesionalnim očekivanjima mladih koje je proveo MojPosao.
Nadalje, 94 posto studenata se o mogućnostima zaposlenja informira putem interneta, a 54 posto preko poznanika i prijatelja. Zanimljivo je da su mogućnost napredovanja, novac i radno vrijeme mladima najvažniji prilikom zaposlenja.
Istraživanje je provedeno tijekom održavanja manifestacije 7. hrvatski Dan Karijera u studenom 2008. na uzorku od preko 400 ispitanika, a njime se nastojalo saznati više o profesionalnim očekivanjima mladih – kakvi su im ciljevi i preferencije nakon završenog studija te kakva su njihova promišljanja, odnosno očekivanja prema traženju i pronalaženju radnog mjesta.
Ne žele u inozemstvo
Veliku većinu sudionika istraživanja činili su studenti (94 posto), među kojima su najzastupljeniji bili studenti Ekonomskog fakulteta (34 posto), a u manjem udjelu sudjelovali su i studenti Filozofskog fakulteta, Prirodoslovno matematičkog fakulteta (PMF) te Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER). Istraživanju su pristupili prvenstveno apsolventi (54 posto) te studenti treće i četvrte godine.
Većina ispitanika još je uvijek mišljenja kako bi radije ostali i radili u Hrvatskoj nego otišli u inozemstvo(73 posto), no u 2008. 8 posto više studenata izrazilo je želju za odlaskom u inozemstvo.
Iako 86 posto ispitanika karijeru smatra važnom stavkom u svojem životu, njih samo nešto više od četvrtine izjavilo je kako točno znaju čime se žele baviti u budućnosti, 66 posto ima neke ideje o tome, ali ipak nisu u potpunosti sigurni, a 7 posto ispitanika uopće ne zna čime bi se htjeli baviti u budućnosti.
U razdoblju od 3 godine nakon diplome, većina ispitanika si je kao cilj postavila zapošljavanje i napredovanje u poduzeću, a njih čak 44 posto planira upisati poslijediplomski studij.
U tri mjeseca očekuju naći posao
Najveći broj ispitanika (47 posto) očekuje kako će za potragu za zaposlenjem morati utrošiti 1 do 3 mjeseca. Njih 18 posto na to gleda optimističnije te očekuju kako će pronaći posao za manje od mjesec dana, dok ih 12 posto očekuje potragu dulju od tri mjeseca.
Ako promatramo strukturu ispitanika prema fakultetu koji pohađaju, onda možemo uočiti kako studenti FER-a i PMF-a imaju optimističnija očekivanja o duljini perioda traženja posla od ostalih.
Tako primjerice čak 46 posto studenata FER-a očekuje kako će posao tražiti manje od mjesec dana, a njih 7 posto očekuje kako će početi raditi čim diplomiraju.
Slična situacija je i kod studenata PMF-a, gdje njih 34 posto očekuje pronalazak posla unutar mjesec dana nakon diplome, a još 13 posto očekuje kako će početi raditi odmah nakon diplome. S druge strane, najviše su pesimistični studenti Fakulteta političkih znanosti te Filozofskog fakulteta, gdje njih 31 posto, odnosno 22 posto očekuje kako će tražiti posao dulje od tri mjeseca.
Važno radno iskustvo
Četvrtina ispitanika smatra kako se posao može naći isključivo "preko veze", dok tri četvrtine ipak smatraju kako se posao može naći i bez poznanstava. Gotovo polovica ispitanika (48 posto) smatra kako je posao puno lakše naći ukoliko se posjeduje prethodno radno iskustvo, a čak 66 posto ispitanika izjavilo je kako su tijekom studija i stekli određeno radno iskustvo.
Da je prethodno radno iskustvo važan, ali ne i ključan faktor za pronalaženje posla smatra 42 posto ispitanika, a njih samo 4 posto radnom iskustvu ne pridaje važnost prilikom zapošljavanja.
Više od polovice ispitanika smatra kako je završen fakultet ključan faktor kod pronalaska kvalitetnog zaposlenja, a njih 45 posto smatra kako se kvalitetno zaposlenje može naći i bez završenog fakulteta. Većina ispitanika smatra kako se s određenim fakultetima može lakše doći do zaposlenja, a kao takve navode uglavnom FER, Ekonomski fakultet, Građevinski, Medicinski te Arhitektonski fakultet.
Internet – izvor informacija
Do informacija o poslovima koji se nude, ispitanici u najvećoj mjeri dolaze putem internet portala (njih čak 94 posto) te preko svojih prijatelja i poznanika (54 posto), odnosno oglasa u novinama (46 posto). Fakultet kao izvor informacija koristi 27 posto ispitanika, sajmove 22 posto, dok se na HZZ-u informira samo 20 posto ispitanika.
Ispitanici su mišljenja kako poslodavci kod zaposlenika najviše cijene njihovu motiviranost, informatičku pismenost, znanje stranih jezika te komunikativnost i spremnost na učenje, a zanimljivo je kako samo 30 posto ispitanika smatra da će poslodavac cijeniti njihovo poštenje i integritet.
Većina ispitanika je kao najvažnije elemente na svojem radnom mjestu navela međuljudske odnose (njih čak 74 posto) i novac (47 posto), a slijede priznanje za obavljen rad te dinamičnost posla.
Spremni uložiti svoj trud
Prilikom odabira posla, ispitanici u najvećoj mjeri vode računa o mogućnosti profesionalnog napredovanja (73 posto), novcu (71 posto) te radnom vremenu (45 posto,). Nešto više od trećine ispitanika vodi računa o sigurnosti posla, a njih 18 posto o mogućnosti hijerarhijskog napredovanja.
Kako bi razvili svoju karijeru, većina ispitanika očekuje od svojeg poslodavca da im omogući napredovanje u tvrtki te dodatne edukacije, a u posao koji obavljaju, ispitanici su u najvećoj mjeri spremni uložiti svoj trud i motivaciju (njih 69 posto), dok su u manjoj mjeri spremni uložiti svoje slobodno vrijeme, što za edukacije (22 posto), što za obavljanje prekovremenih radnih zadataka (samo 8 posto ispitanika).
Opširnije podatke o "Pregledu trendova na tržištu rada u 2008.", potražite u kategoriji Trendovi na tržištu rada!
