Stručnjaci procjenjuju da će se pad omjera nastaviti i u idućim mjesecima
Zbog gubitka više od 35.000 radnih mjesta u posljednja tri mjeseca, omjer zaposlenih i umirovljenika pao je na najnižu razinu do sada. Tako trenutno jednog umirovljenika uzdržava 1,33 radnika.
Inače, Hrvatska već više od dva desetljeća bilježi drastičan pad odnosa broja zaposlenih i umirovljenika, a zabrinjavajuće je što se taj pad sada događa čak i na mjesečnoj razini. Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da je još u kolovozu jednog umirovljenika uzdržavalo 1,37 radnika, a već se u rujnu taj omjer smanjio na 1:1,35, da bi u listopadu pao na još gorih 1,33.
Drastičan je to pad u odnosu na 1990. godinu, kada je jednog umirovljenika uzdržavalo troje radnika, piše Gordana Galović u Jutarnjem listu.
Čak 20 posto umirovljenika povlašteno
Sa 75 umirovljenika na 100 zaposlenih Hrvatska je pri dnu europskih zemalja, a iza nas su samo Mađarska, Bugarska i Rumunjska. U idealnoj situaciji, u kojoj jednog umirovljenika uzdržava više od troje zaposlenih, nalaze se još samo Irska, Cipar i Nizozemska.
Iako su ovi porazni podaci rezultat demografskog problema starenja stanovništva koji opterećuje i ostale zemlje u svijetu, stručnjaci upozoravaju da je nepovoljan odnos radnika i umirovljenika samo jedan od utega hrvatskog mirovinskog sustava koji je prepun anomalija.
Hrvatska godišnje za mirovine izdvaja više od 34 milijarde kuna ili 11 posto BDP-a, a samo na povlaštene mirovine, koje uživa čak 20 posto umirovljenika, otpada 2,2 posto BDP-a. Umirovljenici u prosjeku imaju tek 29,1 godinu radnog staža pa je prosječna mirovina pala na 41,45 posto prosječne plaće u državi, a unatoč golemom izdvajanju za mirovine, više od pola milijuna umirovljenika prima manje od 2000 kuna mjesečno.
Broj umirovljenika raste sporije, ali nezaposlenih sve više
"Pad omjera zaposlenih i umirovljenika je zabrinjavajući, međutim problem je što je cijeli sustav potpuno iskrivljen. Previše je privilegiranih i invalidskih mirovina. Dok Hrvatska ima 20 posto invalidskih mirovina prosjek u ostalim zemljama je devet do deset posto", upozorava prof. dr. sc. Vlado Puljiz.
Gospodarska kriza samo je dodatno aktualizirala probleme koji u Hrvatskoj postoje već godinama, a nitko nije imao političke volje suprotstaviti im se. Niska stopa zaposlenosti, visoki udio stanovništva starijeg od 65 godina i sustav u kojem je više od 180.000 umirovljenika svoje mirovine ostvarilo prema povlaštenim uvjetima, postaju sve veći problem za državu.
Ekonomski stručnjaci procjenjuju da će se trend smanjivanja omjera zaposlenih i umirovljenika nastaviti i sljedećih mjeseci, iako pod malo drugačijim okolnostima. Prijašnjih se godina, naime, broj umirovljenika ubrzano povećavao, dok on danas raste nešto sporije, ali se značajno smanjuje broj osiguranika.
"Problem 90-tih godina bio je velik broj novih umirovljenika, dok danas značajan broj radnika dobiva otkaze. U trenutku kada se zaustavi trend negativnog rasta BDP-a trebat će nam najmanje tri do četiri mjeseca da se to odrazi i na tržište rada i da se poveća broj zaposlenih", upozorava Predrag Bejaković s Instituta za javne financije. (V. K.)
Izvor: Jutarnji list
