Tvrde da je Vlada pristala umanjiti prijevremene mirovine za 25 posto
Savjetnica u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Jagoda Milidrag Šmid je na konferenciji Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) istaknula da raspolažu s informacijama koje dokazuju da će Vlada, zbog povoljnijeg kredita Svjetske banke, dodatno oštetiti osobe koje odu u prijevremenu mirovinu.
"Prema informacijama kojima raspolažemo, naša je vlada, da bi dobila povoljniji kredit od Svjetske banke, pristala na povećanje stope umanjenja za prijevremene mirovine sa sadašnjih 9 na 25 posto trajnog umanjenja za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu", objasnila je Milidrag Šmid.
Također je dodala da neće dopustiti novu mirovinsku reformu bez javne rasprave i poštene analize, koja ne bi ovisila o jednostranim interesima, piše Marijana Matković u Vjesniku.
630 kuna manje
"Većina današnjih radnika u prijevremenu mirovinu ne ide svojom voljom, nego ih poslodavci šalju na burzu kao višak, a s burze ih, ako su ostvarili uvjete za prijevremenu mirovinu, silom zakona šalju u Zavod za mirovinsko osiguranje. To nije slobodan izbor radnika, nego prisila, a onda bi tog radnika kao trebalo kazniti, i to drastičnim umanjenjem mirovine", zaključila je Milidrag Šmid.
Što to konkretno znači, pokazuje analiza koje je izradio HSU. Primjerice, ako radnik koji je napunio 60,5 godina i 40 godina staža ode u prijevremenu starosnu mirovinu, njegova mirovina iznosi 2.934 kune. Da je radio do 65. godine, njegova bi mirovina prema sadašnjim parametrima iznosila 3.964 kune, odnosno 630 kuna više – zato što bi ostvario gotovo pet godina više staža i zato što se ne bi primjenjivalo umanjenje. Iz tih se primjera vidi da je raniji odlazak u mirovinu za radnike i bez dodatnih izmjena poguban, kažu u HSU.
Dobna granica prema očekivanoj životnoj dobi
Savjetnica SSSH je upozorila da "oko 70 posto današnjih radnika prima plaću ispod državnog prosjeka, što znači da će i njihove mirovine jednog dana biti poseban problem. Osim toga, država je od 1999. već pet puta mijenjala način umanjenja prijevremene mirovine, tako da ljudi s istim uvjetima iz godine u godinu ostvaruju različita prava, što je također nepravedno".
HSU se, također, usprotivio i povećanju dobne granice za umirovljenje, sa 65 na 67 godina, jer se granica utvrđuje na temelju očekivane životne dobi, koja je u Hrvatskoj kraća ,ego u zemljama s kojima se uspoređujemo. (V. K.)
Izvor: Vjesnik
