Press centar Partneri Objava oglasa Marketing | English
Nemaš korisnički račun? Registriraj se! | Zaboravljena lozinka

HSU protiv drastičnog smanjenja prijevremenih mirovina

05.02.2010.

Tvrde da je Vlada pristala umanjiti prijevremene mirovine za 25 posto

Savjetnica u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Jagoda Milidrag Šmid je na konferenciji Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) istaknula da raspolažu s informacijama koje dokazuju da će Vlada, zbog povoljnijeg kredita Svjetske banke, dodatno oštetiti osobe koje odu u prijevremenu mirovinu.

"Prema informacijama kojima raspolažemo, naša je vlada, da bi dobila povoljniji kredit od Svjetske banke, pristala na povećanje stope umanjenja za prijevremene mirovine sa sadašnjih 9 na 25 posto trajnog umanjenja za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu", objasnila je Milidrag Šmid.

Također je dodala da neće dopustiti novu mirovinsku reformu bez javne rasprave i poštene analize, koja ne bi ovisila o jednostranim interesima, piše Marijana Matković u Vjesniku.

630 kuna manje
"Većina današnjih radnika u prijevremenu mirovinu ne ide svojom voljom, nego ih poslodavci šalju na burzu kao višak, a s burze ih, ako su ostvarili uvjete za prijevremenu mirovinu, silom zakona šalju u Zavod za mirovinsko osiguranje. To nije slobodan izbor radnika, nego prisila, a onda bi tog radnika kao trebalo kazniti, i to drastičnim umanjenjem mirovine", zaključila je Milidrag Šmid.

Što to konkretno znači, pokazuje analiza koje je izradio HSU. Primjerice, ako radnik koji je napunio 60,5 godina i 40 godina staža ode u prijevremenu starosnu mirovinu, njegova mirovina iznosi 2.934 kune. Da je radio do 65. godine, njegova bi mirovina prema sadašnjim parametrima iznosila 3.964 kune, odnosno 630 kuna više – zato što bi ostvario gotovo pet godina više staža i zato što se ne bi primjenjivalo umanjenje. Iz tih se primjera vidi da je raniji odlazak u mirovinu za radnike i bez dodatnih izmjena poguban, kažu u HSU.

Dobna granica prema očekivanoj životnoj dobi
Savjetnica SSSH je upozorila da "oko 70 posto današnjih radnika prima plaću ispod državnog prosjeka, što znači da će i njihove mirovine jednog dana biti poseban problem. Osim toga, država je od 1999. već pet puta mijenjala način umanjenja prijevremene mirovine, tako da ljudi s istim uvjetima iz godine u godinu ostvaruju različita prava, što je također nepravedno".

HSU se, također, usprotivio i povećanju dobne granice za umirovljenje, sa 65 na 67 godina, jer se granica utvrđuje na temelju očekivane životne dobi, koja je u Hrvatskoj kraća ,ego u zemljama s kojima se uspoređujemo. (V. K.)

Izvor: Vjesnik

Aktualno

  • Poštivanje zakona jamči povlašteni status? Poštivanje zakona jamči povlašteni status?

    Potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo Branko Grčić rekao je da u Vladi razmišljaju o objavi 'bijele liste' poduzetnika koji redovito ispunjavaju sve obveze prema državi.

  • Grčić: Uvodimo porez na štednju i nekretnine Grčić: Uvodimo porez na štednju i nekretnine

    Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić razjasnio je nesporazum s konferencije za novinare na kojoj je bio i ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

  • Kad potrošač ode u stečaj, ostaje bez auta i mobitela Kad potrošač ode u stečaj, ostaje bez auta i mobitela

    Dužniku ostaje samo ono što je potrebno za egzistencijalni minimum, on prestaje biti 'svoj gazda' jer mora dobiti povjerenika, odnosno 'stečajnog upravitelja'.

  • Preko 20.000 plaća u javnom sektoru veće od 10.000 kn Preko 20.000 plaća u javnom sektoru veće od 10.000 kn

    Ministar financija Boris Lalovac gostovao je u HTV-ovu Dnevniku. Osobni bankrot, fiskalizacija i rebalans proračuna neke su od tema o kojima je govorio. Otkrio je i kako preko 20 tisuća zaposlenih u državnom i javnom sektoru prima plaću veću od 10.000 kuna.

  • Znate li tko najviše ulaže u Hrvatsku? Znate li tko najviše ulaže u Hrvatsku?

    Austrija je tradicionalno najveći strani ulagač u Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatske narodne banke, izravna ulaganja iz te države u 2012. godini iznosila su 683,6 milijuna eura. No postoji i veći "ulagač" o kojem se ni u javnosti ni u ekonomskim i političkim krugovima ne govori.

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati ovdje