Press centar Partneri Objava oglasa Marketing | English
Nemaš korisnički račun? Registriraj se! | Zaboravljena lozinka

Europa se bori protiv kolapsa mirovinskih sustava

19.02.2010.

Zbog starenja stanovništva reforme su se i planirale, ali je kriza dodatno iscrpila sustave

Grčka i Španjolska najavljuju, Francuska planira, Češka je završila, Finska bi željela, a Velika Britanija razmišlja o reformi mirovinskog sustava zbog snažnog udara globalne ekonomske krize na njihove prihode.

Iako je do njega došlo u jeku ekonomskih izazova u Europi, ovaj svojevrstan pokret nije potpuno nov, piše francuski dnevnik Le Monde, a prenosi Banka.hr.

Naime, zbog starenja stanovništva, mnoge su se zemlje odlučile uvesti promjene i prije krize koja je izbila u jesen 2008. godine. Mnoge od njih tako su povećavale starosnu granicu za odlazak u mirovinu, reformirale način izračuna mirovina ili prenosile dio mirovinske štednje na privatni sektor.

U Njemačkoj je primjerice, 2006. godine vlada predvidjela postupno povećanje starosne granice za umirovljenje sa 65 na 67 godina između 2012. i 2029. godine. U Italiji je ta granica za muškarce još 1995. pomaknuta s 57 na 65 godina, a primjena će početi 2013. godine.

Recesija ubrzala proces
Recesija je pak, proces reforme mirovinskih fondova ubrzala na dva načina. S jedne strane je oslabila mirovinske sustave, a s druge učinila reformu nužnom radi oporavka javnih financija brojnih zemalja. U vrijeme kada javni deficiti rastu, a dug ugrožava financijske perspektive za iduće godine, vlade zabrinjava kako će savladati stavku koja predstavlja veliki teret za proračun. U Velikoj Britaniji ti izdaci čine 5,7 posto, u Francuskoj 12,4 posto, a u Italiji čak 14 posto bruto društvenog proizvoda (BDP).

Stručnjaci ističu kako je ekonomska kriza najprije u prvi plan stavila krhkost privatnih sustava, jer je pad burzi znatno smanjio vrijednost ulaganja mirovinskih fondova. Neke zemlje su iz toga izvukle radikalne zaključke, pa je Slovačka, koja je poticala učlanjenja u privatne fondove, omogućila radnicima povratak u javni mirovinski sustav. Osim nelikvidnosti, pritisak na javne fondove povećao je i rast nezaposlenosti te posljedični pad uplata doprinosa. U zemljama pak, u kojima su ti padovi značajniji, reformu otežavaju politički problemi koje sam pojam reforme izaziva. Međutim, stručnjaci naglašavaju da je reforma nužna u borbi protiv zaduživanja. Analitičarka Martine Durand upozorava da je "reforma hitna, ali nije za sadašnje vrijeme".

Vlade posustaju pred pritiskom javnosti
Finska vlada naišla je na tu poteškoću kad je početkom 2009. pokušala podići starosnu granicu za odlazak u mirovinu, ali je zbog velikog otpora javnosti morala odustati. Slična je situacija i u Španjolskoj, gdje je postojeći sustav održiv do 2023. godine, zbog čega je vlada predložila da se starosna granica sa 65, poveća na 67 godina. No, tom se planu protivi čak 84 posto Španjolaca, a sindikati najavljuju i prosvjede.

Češke ja uspjela progurati svoj plan i od 1. siječnja starosna granica za odlazak u mirovinu postupno će rasti da bi 2028. iznosila 65 godina za muškarce i žene bez djece, te između 62 i 65 godina za majke.

U Velikoj Britaniji državni službenici i dalje imaju privilegirane mirovine, obično u visini dvije trećine plaće, dok se radnici u privatnom sektoru moraju zadovoljiti jedinstvenom državnom mirovinom u iznosu od 560 funti mjesečno, na koju muškarci ostvaruju pravo sa 65, a žene sa 60 godina. Iako se tome, doduše u manje od 40 posto slučajeva, dodaju i sredstva iz privatnih mirovinskih fondova, problem je što su i ti prihodi oslabili zbog pada cijena dionica na burzi.

Britanski premijer Gordon Brown čak je najavio i zamrzavanje mirovina radnika u javnom sektoru, dok ih David Cameron, čelnik oporbenih konzervativaca, želi ograničiti na 50.000 funti godišnje. Nijedan od njih ne predviđa povećanje mirovina koje isplaćuje država, a konzervativci čak žele i povećati starosnu granicu za umirovljenje. (V. K.)

Izvor: Banka.hr

Aktualno

  • Poštivanje zakona jamči povlašteni status? Poštivanje zakona jamči povlašteni status?

    Potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo Branko Grčić rekao je da u Vladi razmišljaju o objavi 'bijele liste' poduzetnika koji redovito ispunjavaju sve obveze prema državi.

  • Grčić: Uvodimo porez na štednju i nekretnine Grčić: Uvodimo porez na štednju i nekretnine

    Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić razjasnio je nesporazum s konferencije za novinare na kojoj je bio i ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

  • Kad potrošač ode u stečaj, ostaje bez auta i mobitela Kad potrošač ode u stečaj, ostaje bez auta i mobitela

    Dužniku ostaje samo ono što je potrebno za egzistencijalni minimum, on prestaje biti 'svoj gazda' jer mora dobiti povjerenika, odnosno 'stečajnog upravitelja'.

  • Preko 20.000 plaća u javnom sektoru veće od 10.000 kn Preko 20.000 plaća u javnom sektoru veće od 10.000 kn

    Ministar financija Boris Lalovac gostovao je u HTV-ovu Dnevniku. Osobni bankrot, fiskalizacija i rebalans proračuna neke su od tema o kojima je govorio. Otkrio je i kako preko 20 tisuća zaposlenih u državnom i javnom sektoru prima plaću veću od 10.000 kuna.

  • Znate li tko najviše ulaže u Hrvatsku? Znate li tko najviše ulaže u Hrvatsku?

    Austrija je tradicionalno najveći strani ulagač u Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatske narodne banke, izravna ulaganja iz te države u 2012. godini iznosila su 683,6 milijuna eura. No postoji i veći "ulagač" o kojem se ni u javnosti ni u ekonomskim i političkim krugovima ne govori.

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati ovdje