Cilj ove mjere je potaknuti zapošljavanje mladih visokoobrazovanih kadrova do 29 godina, te mladih do 25 godina koji su završili srednju trogodišnju ili četverogodišnju školu.
U sklopu Vladinih mjera za gospodarski oporavak poslodavci od 14. srpnja imaju mogućnost angažirati mlade bez radnog iskustva čiji će rad u potpunosti financirati Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ).
Naime, svakom poslodavcu koji angažira mladu osobu bez radnog iskustva, HZZ se obvezuje refundirati troškove uplata u mirovinsko osiguranje, ali i isplaćivati novčanu pomoć do maksimalno 1.600 kuna. Cilj ove mjere je potaknuti zapošljavanje mladih visokoobrazovanih kadrova do 29 godina, koji su nezaposleni najmanje šest mjeseci, te mladih do 25 godina koji su završili srednju trogodišnju ili četverogodišnju školu s također šest mjeseci staža u evidenciji nezaposlenih.
Premda u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) izražavaju zadovoljstvo ovakvom mjerom, prema njoj su skeptični mali i srednji poslodavci koje predstavlja Hrvatska gospodarska komora (HGK). Naime, da bi maturanti srednjih obrtničkih škola položili majstorski ispit moraju imati najmanje dvije godine iskustva, što je, posebice u krizi, teško naći.
"Zato treba pozdraviti ovu mjeru, koja će imati izuzetnu korist za mlade ljude na pragu svoje zrelosti, ali i za obrtnike koji će ih moći angažirati bez većih troškova", ističe Olga Lui, voditeljica Odjela za obrazovanje pri HOK-u. Vesna Štefica, pomoćnica direktorice Centra za poslovno obrazovanje pri HGK, nije tako optimistična. Ona smatra da će upravo zbog krize poslodavci izbjegavati ovu mjeru.
"Da bi neki poslodavac angažirao mladog stažista ili volontera, mora mu osigurati osobu koja će se mladima baviti, koja će im biti mentor, a mnogi su zbog restrukturiranja maksimalno smanjili broj zaposlenih. Premda vjerujem da će velike tvrtke koje su i dosada angažirale stažiste nastaviti s takvom praksom, sumnjam da će za ovu mjeru biti većeg interesa kod malih i srednjih poslodavaca", napomenula je Štefica.
Premda mjera predviđa mogućnost da, ukoliko neki poslodavac želi, stažistima uplaćuje i veće naknade za stručno osposobljavanje za rad, HZZ će financirati samo iznose do 1.600 kuna, što je jednako visini neoporezivog dijela studentske stipendije. Tim sredstvima mogu se pokriti, kažu autori ove mjere, osnovni troškovi prijevoza i topli obrok. Stručno osposobljavanja će trajati maksimalno 12 mjeseci i u tom razdoblju HZZ će po osobi isplatiti poslodavcu maksimalno 25.000 kuna, 19.200 za pokrivanje troškova stažistu, a ostatak za uplate u sustav mirovinskog osiguranja.
Svaki zainteresirani poslodavac koji želi iskoristiti ovu mjeru mora definirati program stručnog osposobljavanja za rad, imenovati mentora koji će imati odgovarajuće zanimanje i stručnu spremu, te prijaviti HZZ-u potrebu za radnicima. Privatni poslodavci moraju pak uz prijavu priložiti obrtnicu ili registraciju trgovačkog društva, potvrdu Ministarstva financija o nepodmirenim obvezama te kretanje broja radnika u posljednjih 12 mjeseci.
HZZ se obvezuje poslodavcima isplatiti naknade za rad i mirovinsko do kraja mjeseca za prethodni mjesec, uz dokaze da je najkasnije do 15. u mjesecu dostavljen dokaz o uplati za mirovinsko osiguranje za prošli mjesec. Osim HZZ i poslodavaca, obveze imaju i polaznici stručnog osposobljavanja, koji će u slučaju prekida programa morati refundirati sva sredstva uvećana za zakonske kamate. Jednake reperkusije imat će i poslodavci koji prekrše ugovorene obveze. (T. B.)
Izvor: Poslovni dnevnik
