Share
Tweet
+1
Share
Pošalji prijatelju
Nemaš korisnički račun? Registriraj se! | Zaboravljena lozinka

Posao u EU: kako rade Bugari i Rumunji

02.01.2012.

Hoće li Hrvati u EU biti primljeni kao stranci ili će moći odmah raditi bez ograničenja? Sudeći po slučajevima Bugarske i Rumunjske, čeka nas dug put u najpoželjnijim zemljama ili specifična ograničenja.

Posao u EU: kako rade Bugari i Rumunji

Italija je 1. siječnja potpuno otvorila svoje tržište za Bugare i Rumunje i tako postala 17. članica EU koja im je otvorila vrata. Njemačka je, kao jedna od najpoželjnijih destinacija za strane radnike, dozvolila samo dulje radne dozvole u poljoprivredi. Iako se odluka o dozvolama za Hrvate donosi prilikom ulaska, što možemo naučiti od naših daljnjih susjednih zemalja?

Najčešće ograničenje prava na rad dvije godine nakon ulaska

Sudeći po bugarskom i rumunjskom iskustvu, najčešće ograničenje od dvije godine i prilagođene radne dozvole ovisno o djelatnostima. Tako bi Cipar, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Grčka, Mađarska, Poljska, Portugal, Slovačka, Slovenija i Španjolska mogle bi biti zemlje na koje možemo računati dvije godine nakon ulaska.

Irska, Velika Britanija i Švedska jedine su dozvolile ulaz svim imigrantima iz novih zemalja članica koje su se pridružile 2004. godine na samom početku, no samo je Švedska izdržala nagli priljev stranaca i dozvolila isto Bugarskoj i Rumunjskoj.

Irska se opekla nakon dolaska 200 tisuća radnika iz bivših komunističkih zemalja, posebice Poljske, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo naselilo trostruko više imigranata. No, svatko s vlastitim obrtom ili tvrtkom mogao je raditi u Velikoj Britaniji od samog početka nakon članstva u EU, a isto vrijedi i za Bugare i Rumunje.

Zemlje naknadno mijenjaju pravila zbog ekonomske krize

Većina zemalja odlučila se za prijelazno razdoblje od dvije godine, no neke su naknadno promijenile pravila. Tako je bilo i u Španjolskoj gdje danas živi i radi oko 800.000 Rumunja i Bugara, a španjolska vlada zamolila je za nove restrikcije. Neke zemlje uopće nisu imale ograničenje za deficitarne djelatnosti poput ugostiteljstva i poljoprivrede.

Kakva situacija očekuje Hrvatsku, saznat ćemo nakon ulaska, a kvotu i vremensku prilagodbu odredit će svaka članica pojedinačno. Ukoliko odluče ograničiti dolazak hrvatskih radnika, to mogu učiniti u razdoblju od dvije do maksimalno sedam godina.

Pristup svojem tržištu rada Bugarima i Rumunjima još ograničavaju Austrija, Belgija, Francuska, Irska, Luksemburg, Malta, Nizozemska i Velika Britanija te djelomično Njemačka i Španjolska. Države članice EU-a ograničenja za Bugare i Rumunje mogu zadržati do 31. prosinca 2013.

Slična ograničenja očekuju i Hrvate nakon ulaska u Uniju. Dvije trećine građana spremne su na preseljenje izvan Hrvatske zbog boljeg posla, pokazalo je nedavno istraživanje MojPosao o radnoj mobilnosti, a ekonomska kriza još je povećala želju za radom u inozemstvu. (M.D.)

 

 

Aktualno

Preko 40.000 ljudi je saznalo koliko bi bili plaćeni. Zanima te plaća za određeni posao?
MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati ovdje