Press centar Partneri Objava oglasa Marketing | English
Nemaš korisnički račun? Registriraj se! | Zaboravljena lozinka

Tko radi previše, pije, puši i deblja se

26.04.2012.

Zaposleni koji rade više od 50 sati tjedno skloniji su debljanju i alkoholu, a u njihovim obiteljima narušeni su međuljudski odnosi.

Tko radi previše, pije, puši i deblja se

Prekovremeni rad škodi zdravlju radnika, narušava obiteljske odnose, a društvu stvara niz problema uključujući povećane troškove za liječenje i povećani broj prometni nesreća. Glavni su to naglasci iz izlaganje Marije Zavalić , ravnateljice Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, održanog na konferenciji "Prekomjerni smjenski rad i zdravlje radnika" održanoj u organizaciji SSSH povodom Dana zaštite na radu 28. travnja. 

Istraživanja provedena u zemljama EU, SAD-a i Kanade pokazala su da su ljudi koji rade 50 i više sati tjedno znatno skloniji debljanju i pretilosti, prekomjernom uživanju alkohola, oni koji puše, puše dvostruko više od radnika s normalnim radnim vremenom, a mnogi nepušači koji toliko rade počinju pušiti. Alkoholu i pušenju pribjegavaju kao obrambenom mehanizmu protiv stresa, kazala je Zavalić. 

Svi pate

Kod radnika koji rade prekovremeno između 9. i 11. sata rada padaju intelektulane sposobnosti zbog čega donose loše odluke, a padaju i motoričke sposobnosti što rezultira povećanim brojem ozljeda na radu posebno u graditeljstvu i metaloprerađivačkoj industriji. Liječnici koji rade prekovremeno češće griješe u dijagnostici. Radnici koji rade 50 i više sati tjedno češće obolijevaju od dijabetesa.

Zdravstvena je posljedica takvog rada i povećani krvni tlak. Kod ljudi koji toliko rade povećani tlak ima njih 17 posto što je za četiri postotna poena više nego li kod radnika koji imaju normalno radno vrijeme. Ni tu nije kraj zdravstvenim poteškoćama uslijed dugotrajnijeg prekovremenog rada: mogućnost srčanog udara raste za 20 posto, remeti se san čak i kod radnika koji ne rade noću. 

Zavalić je kazala da svi pate zbog prekovremenog rada. Radnici zbog bolesti, ozljeda, stresa, narušenih obiteljskih odnosa i komunikacije s obitelji i prijateljima. Poslodavci imaju povećane troškove zbog ozljeda na radu. Društvo ima povećane izdatke za zdravstvo, više prometnih nesreća, a smanjuje se i prihod proračuna. Da je prekovremeni rad iznimno opasan pokazuje i finsko istraživanje prema kojemu radnici koji rade 60 i više sati tjedno 2,7 puta češće ide u prijevremenu mirovinu negoli radnici koji rade normalno radno vrijeme. 

Pogibije i nesreće

Smjenski rad također ostavlja posljedice po zdravlje. Osim kardiovaskularnih bolesti, smjenski radnici češće obolijevaju od depresije, čira na dvanaestercu, ozljede na radu češće su u drugoj smjeni, pate od otuđenosti od prijatelja i obitelji, a dugotrajni noćni rad kod žena znatno povećava rizik od raka dojke. 

Predsjednik SSSH Mladen Novosel istaknuo je da je lani zabilježeno 13.817 priznatih ozljeda na radu, a prema zasad neslužbenim podatcima poginulo je 29 radnika. Do 2008. godine u prosjeku je bilo evidentirano 20 tisuća do 23 tisuća ozljeda na radu godišnje, a smanjenje broja posljedica je pooštrenja propisa. Ustvrdio je da bi se eliminiranjem prekovremenog rada u trgovini zaposlilo do 20 tisuća radnika.

Izvor: Novi list

Aktualno

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati ovdje