Ministar je istaknuo da će nastaviti postavljati bankama pitanja o (pre)visokim kamatama.
"Ako dobijemo izbore, a nadam se da hoćemo, nastavit ćemo rješavati dva temeljna pitanja u društvu kojima se nisu bavile prethodne vlade - porezno rasterećenje plaća i rješavanje stambenih pitanja kroz smanjene rate kredita i prekidanje dužničkoga ropstva građana s kreditima u švicarcima", istaknuo je ministar Lalovac, napomenuvši da 'ako se tu nude gospodarski programi, onda možemo reći da će Hrvatska ići naprijed'.
Nastavak mjere rasterećenja plaća
Najavio je nastavljanje mjera za još veće rasterećene plaća građana jer "građanima nije svejedno imaju li 100, 200 ili 500 kuna više u novčanika i troše li plaću na ratu kredita ili na život, a dokazalo se da takvim mjerama politike možemo utjecati na povećanje potrošnje i gospodarskog rasta", ističe Lalovac.
Planirana rasterećenja dohotka išla bi u dva smjera; kroz povećanje neoporezivog dijela plaće, moguće je podizanje sa sadašnjih 2.600 na 3.000 tisuće kuna, daljnja reforma poreznih razreda, odnosno pomicanje porezne stope od 40 posto sa 13.200 kuna na više ili pak njezino potpuno ukidanje jer smo vidjeli, pojašnjava Lalovac, da stopu od 40 posto plaća vrlo mali broj ljudi i da je to nekakva vrsta kaznenog poreza za ljude koji nisu jako bogati već žive od svog rada.
Mjere rasterećenja dohotka već početkom iduće godine
Treba oporezivati kapital i jako bogate, a bogati nisu ljudi koji imaju pet, šest ili osam tisuća kuna plaću i žive od svog rada već su to oni koji po 10 milijardi eura drže u hrvatskim bankama, dodao je. S mjerama rasterećenja dohotka krenuli bi već početkom iduće godine, dobiju li izbore, a Lalovac vjeruje da se primjena te "ideje rasterećenja više neće zaustaviti, tko god bude došao".
Pitanja bankama i o visokim kamatama u eurima
Osim što će riješiti probleme dužnika u švicarskim francima, Lalovac je najavio da će i slijedeće godine nastaviti postavljati pitanja bankarskom sektoru i zbog visokih kamata u eurima. "Htio bih da kao ravnopravni građani Europske unije imamo iste kamatne stope kao građani u Belgiji, Austriji i drugim zapadnoeuropkim zemljama, a ne da tamo imaju kamate po jedan, dva posto, a da hrvatski građani plaćaju šest posto. Na jedinstvenom europskom tržištu i dalje ćemo pritiskati banke što se tiče kamatnih stopa i njihovog poslovanja. Oni će svoje profite svakako zarađivati u Hrvatskoj, međutim, više ekstra profita neće biti", poručio je Lalovac.
Napomenuo je da je u doba krize bankarski sektor iz Hrvatske izvukao samo na ime dobiti deset milijardi kuna i tu se moralo utjecati na njihovu svijest, iako, kaže, kapital teško da ima u tom dijelu svijest. No, zato postoji Vlada koja će jasno reći "Vlada vlada Hrvatskom, a ne banke", zaključio je Lalovac.
Izvor: poslovni.hr
