Iz Hrvatske godišnje ode tisuću visokoobrazovanih

Mladi smatraju da se u Hrvatskoj nedovoljno cijene obrazovanje i stručnost

Od 2000. do 2007. Hrvatsku je napustilo 67.473 osobe, što znači da oko 8500 hrvatskih građana godišnje bolji život potraži u nekoj od zemalja EU, pokazala je studija Bečkog instituta o europskim migracijama.

Među njima je 12 posto onih s fakultetskom diplomom, odnosno oko 1000 visokoobrazovanih stručnjaka, dok njih 58 posto ima srednju stručnu spremu, a 30 posto iseljenika je niže obrazovano, piše Marina Klepo u Jutarnjem listu.

Četvrtina studenata želi u inozemstvo
U analizi se navodi kako je "Hrvatska navodno zemlja s visokom stopom emigracije visokoobrazovanih, iako je stvarno stanje nepoznato jer je odljev mozgova još nedovoljno istražen problem".

Prema riječima Silve Mežnarić, znanstvene savjetnice u Institutu za migracije, njihove ankete su pokazale da četvrtina studenata želi nastaviti karijeru u inozemstvu, a polovica njih to i realizira. Međutim, veći problem od samog odlaska, jest razlog zbog kojih se mladi odlučuju na preseljenje.

"Svi ističu da u Hrvatskoj ne mogu izgraditi karijeru jer se ovdje nedovoljno cijene obrazovanje i stručnost", upozorava Mežnarić.

Cirkulacija kadrova
Međutim, zahvaljujući naporima Ministarstva znanosti i obrazovanja, posljednjih se godina manje može govoriti o odljevu mozgova, a više o cirkulaciji visokoobrazovanog kadra, objašnjava Mežnarić. "To znači da se smislenom politikom nastoji angažirati mlade znanstvenike da rade na različitim europskim projektima. Mi postajemo partneri, a ne sluge", ističe ona.

Premda je ovo desetljeće, proširivanjem EU, donijelo posve nove migracijske trendove, pa su se milijuni ljudi iz novih članica preselili na Zapad, Hrvatska je po udjelu iseljenika u EU i dalje pri vrhu ljestvice od 16 zemalja regije. Tako u zemljama EU živi čak 7,1 posto hrvatskih građana.

Iako se posljednjih godina odlazak ljudi dijelom uspijeva kompenzirati rastom broja useljenika, vlasti svake zemlje odlučuju o tome koliko će se migracijski trendovi prilagoditi potrebama tržišta rada i razvoja konkurentnosti nacionalne ekonomije, kao što pokazuje iskustvo pojedinih zemalja EU. (V. K.)

Izvor:
Jutarnji list

Aktualno

---

Povratak...