Agencije za zapošljavanje u istočnoj Europi ostvarile su prošle godine promet od ukupno 600 milijuna eura, što je točno 18 posto više nego godinu ranije, pokazala je studija konzultantske tvrtke Interconnection Consulting Group.
Posrijedi je promet koji su agencije u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Sloveniji ostvarile s ukupno 450.000 honoraraca, navodi se u studiji.
Iako je obujam tih tržišta gotovo beznačajan u usporedbi s onima u zapadnoj Europi, gdje samo njemačke agencije ostvaruju ukupan promet od devet milijardi eura, stope rasta u istočnoj Europi uistinu su nevjerojatne, ističu autori.
Pritom valja imati na umu i da njihovi zasad još razmjerno niski prihodi u istočnoj i srednjoj Europi zrcale i niže razine plaća i socijalne izdatke, dodaju oni.
Poljska pritom prednjači među navedenim zemljama po obujmu ostvarenog prometa od 260 milijuna eura, uključujući stopu rasta od 41,6 posto i udio honoraraca (46 posto).
Slijede Mađarska i Češka s 21,6 odnosno 18,7 posto tržišnog udjela. Na četvrtom je mjestu Slovenija s tržišnim udjelom od 11,4 posto. Slovačka je pak s obujmom ispod 50 milijuna eura odnosno tržišnim udjelom od 7,7 posto na posljednjem mjestu.
U sljedećim godinama očekuju se nepromijenjeno visoke stope rasta u prvom redu u Poljskoj i Slovačkoj dok je perspektiva tržišta zapošljavanja na određeno vrijeme u Mađarskoj crna, zbog promijenjene zakonske regulative koja izjednačava privremeno zapošljavanje sa stalnim i time osjetno poskupljuje takav oblik zapošljavanja za klijente.
Potencijal rasta u sljedećim godinama očituje se i u činjenici da je udio stanovnika zapadnoeuropskih zemalja zaposlenih na određeno vrijeme u prosjeku dvostruko veći od odgovarajućeg udjela u pet navedenih gospodarstava istočne Europe, upozorava stručnjak Interconnection Consulting Groupa Michael Bruhns.
Različiti faktori sprečavaju još više stope rasta, napominju autori studije, navodeći pritom mišljenje da je rad na određeno vrijeme manje vrijedan i činjenicu da ga se ne smatra prvim korakom na putu prema "stalnom radnom mjestu". Nadalje, rad "na crno" u BDP-u spomenutih pet zemalja ima udio od 20 do 30 posto, a on predstavlja privlačnu alternativu zapošljavanju na određeno vrijeme.
Tržište u istočnoj Europi još ni izdaleka nije u potpunosti otvoreno, a etablirana domaća poduzeća i dalje su privlačni kandidati za preuzimanje, konstatiraju autori, predviđajući da će taj trend biti nastavljen i sljedećih godina budući da je tek mali broj zapadnih agencija prisutan na svim tržištima dok potražnja za honorarnim radnicima u tim zemljama iz godine u godinu sve više raste.
(Hina)
