U Hrvatskoj je lani dnevno čak 54.000 zaposlenika izostalo s posla zbog bolovanja, te redovnog i dodatnog rodiljnog dopusta. Od toga je na teret poslodavaca dnevno izostajalo nešto više od 25.000 zaposlenih, dok je gotovo 29.000 tisuća njih bolovanje koristilo na teret Zavoda, odnosno države.
Podaci su to Hrvatskog Zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Prosječno trajanje izostanka s posla na teret poslodavca bilo je 10,05 dana, a na teret HZZO-a 47,47 dana, što je i logično jer Zavod preuzima obvezu tek nakon 45 dana bolovanja.
Stopa bolovanja u Hrvatskoj za prošlu godinu iznosila je 3,72 posto (1,74 posto na teret poslodavaca i 1,98 posto na teret HZZO-a), što sindikati i poslodavci ocjenjuju kao dosta visoku stopu.
Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Đuro Popijač kaže da su duga bolovanja, dakle ona do 45 dana, izuzetno veliki teret za poslodavce.
Naravno, nije riječ o bolovanjima kad je zaposlenik stvarno bolestan, no česte su zloupotrebe. Imamo slučajeva da je zaposlenik 45 dana na bolovanju, onda se vrati, odradi nekoliko dana i opet iz početka. Na teret poslodavca, naravno, kaže glavni direktor HUP-a.
Budući da su sporna duža bolovanja, Popijač smatra da bi poslodavci morali imati pravo kontrole razloga dugih bolovanja, pa čak i utjecaj na izbor liječnika. Također smatra da rješenje kad je svaka tvrtka imala svog liječnika i nije bilo tako loše.
S druge strane, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever kaže da, unatoč visokoj stopi bolovanja, ne misli kako ima previše zloupotrebe. Štoviše, Sever kaže kako se popriličan broj zaposlenika ne usudi ići na bolovanje zbog različitih razloga.
Jedan dio njih lojalan je poslodavcu ili poslu, neki se boje da će izgubiti posao, a većini je odlazak na bolovanje - jednostavno skup.
(A.T.)
Izvor:
Vjesnik
