Vlada, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Hrvatska gospodarska komora (HGK) su u ponedjeljak na ICT Forumu 2006. predstavili rješenja kojima bi se trebala spriječiti propast ICT sektora te povećati konkurentnost ukupnog hrvatskog gospodarstva.
Vlada je najavila i veliku reklamnu kampanju kojom će se promovirati korištenje ICT tehnologija, novih modela poslovanja u gospodarstvu, poput outsourceinga te promicati vrijednosti karakteristične za društvo znanja. HGK je pak najavio pokretanje pilot-projekta obrazovanja malih i srednjih o ICT tehnologijama, a HUP je predstavio model cehovske organizacije ICT tvrtki.
Premijer Ivo Sanader rekao je kako je jedan od osnovnih strateških ciljeva trenutne vlade ulaganje u društvo znanja te povećanje konkurentnosti.
Iz tog ćemo razloga iduću godinu proglasiti godinom konkurentnosti, a posebno nam je važan sektor malih i srednjih poduzetnika jer oni stvaraju nove vrijednosti, istaknuo je Sanader te dodao kako mora postojati više inicijativa za razvoj klastera, što prema premijerovim riječima, znači da se poduzetnici moraju međusobno ponašati ne samo kao konkurenti već i partneri.
Goran Radman, direktor Microsofta za jugoistočnu Europu i član hrvatskog Nacionalnog vijeća za konkurentnost, nedavno je istaknuo četiri problema hrvatskog IT-a. Prvi je da poslodavci zaziru od IT usluga, pogotovo outsourcinga, a većina javnih i privatnih tvrtki ne naručuju IT usluge od specijaliziranih ponuđača, već održavaju velike i skupe informatičke odjele. Tako IT tvrtke gube znatan dio potencijalnih poslova, a polovica hrvatskih IT potencijala nije na tržištu.
Kao drugi problem Radman vidi to što male i srednje tvrtke nisu najveći kupac na IT tržištu, nego je to s udjelom od 40% - država. Takav model potražnje kao cilj IT tvrtki koje žele pridobiti tako važnog klijenta, postavlja pronalazak najefikasnijeg načina supstitucije usluga, umjesto povećanja konkurentnosti.
Treći problem je što Hrvatska nije društvo znanja jer se ono ne cijeni, a poslodavci su spremniji platiti hardware od softwarea i usluga. Četvrti problem hrvatskog IT-a, prema Radmanu je što se te tvrtke nisu organizirale u cehovska udruženja i oblikovale svoje interese pa ih se ne doživljava kao industriju.
Predsjednik HUP-a, Emil Tedeschi tvrdi da Hrvatska zaostaje po ulaganjima u ICT, posebno softver i usluge.
ICT je važan zamašnjak ukupnog hrvatskog gospodarstva, a pregovori s EU posljednja su prilika za pripremu kako bi uspješno odoljeli konkurenciji koja će doći iz Unije, naglasio je Tedeschi te dodao da država i velika poduzeća ulažu u ICT tehnologije, ali je ključan problem što to ne čine mala i srednja poduzeća.
Male i srednje tvrtke su najbrojniji poslovni subjekti u Hrvatskoj pa time problem postaje još veći, a HGK procjenjuje da takve tvrtke čine više od 90% aktivnih poslovnih subjekata. U HGK-u kažu da tvrtke s manje od 50 zaposlenih smatraju da nemaju dovoljno sredstava za uvođenje ICT tehnologija koje bi ih učinile konkurentnijima.
Miroslav Kovačić, državni tajnik za e-Hrvatsku pojasnio je da su tvrtke u EU i SAD-u, zahvaljujući ICT-u, uspjele povećati produktivnost do 50 posto.
Takav uspjeh možemo ostvariti i u Hrvatskoj, a dodatna je prednost što paralelno s uvođenjem ICT-a možemo unaprijediti poslovne procese i tako povećati konkurentnost, zaključio je Kovačić.
(T.N.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
