Globalizacija je često bila glavni krivac za sve "moderne bolesti", ali je isto tako hvaljena za donošenje besprimjernog bogatstva. Ubrzani ritam globalizacije ima značajan učinak na život u bogatim i siromašnim zemljama te transformaciji regija, a BBC je proveo opsežno istraživanje tog fenomena.
Mnogi ekonomisti vjeruju kako globalizacija može biti objašnjenje za ključne trendove u svjetskom gospodarstvu, poput nižih plaća i viših profita u razvijenim ekonomijama, navalu migranata u gradove u siromašnim zemljama, te nisku inflacija.
Iako globalizacija nije novi pojam, brzo širenje informacijske tehnologije i Interneta mijenja način na koji kompanije organiziraju proizvodnju te dopušta da mnoge usluge budu globalizirane. Kad su Kina i Indija odlučile otvoriti svoje gospodarstvo svijetu, došlo je do dvostrukog povećanja svjetske radne snage, što je također ubrzalo globalizaciju.
Trgovina je bila motor globalizacije, a svjetska trgovina industrijski proizvedene robe povećala se za 100 puta u 50 godina. Stoga su i zemlje koje su uspjele povećati svoju ulogu u svjetskom trgovinskom sustavu, poput Japana, Koreje te Kine, doživjele su dramatično poboljšanje životnog standarda.
Mnoge multinacionalne tvrtke sada sele svoju produkciju izvan granica matične zemlje, a neke su postale i "virtualne" jer većinu svojih proizvoda šalje u druge tvrtke, uglavnom u Aziji, na doradu ili završetak.
No, nisu samo proizvodne industrije pod prijetnjom globalizacije, već i uslužni sektor, koji uključuje sve od frizera do računovodstva i razvoja softvera.
Poslovima u tim djelatnostima prijeti outsourcing i offshoring, a svjetske tvrtke na taj način štede novac. Ono što je Kina postala za proizvodnju, tako je Indija postala novi svijet outsourcinga poslovnih procesa, od isplate plaća do naplate IT podrške.
Svaka važnija tvrtka u IT industriji prisutna je u Indiji, indijski gospodarski rast je više od devet posto godišnje, a po prvi put mladi obrazovanju ljudi mogu si priuštiti luksuze, poput automobila te vlastitog doma.
Tempo promjena u svijetu globalizacije može biti zastrašujuć, a istraživanje konzultanata tvrtke Deloitte s kraja 2006. pokazalo je porast brige zbog outsourcinga uredskih poslova u Velikoj Britaniji.
Također, brzina i dubina gospodarskih promjena otežava mnogim vladama da drže ekonomsku budućnost zemlje u svojim rukama. Što još više zabrinjava je činjenica da se nitko ne slaže s pravednim pravilima za novi globalni ekonomski poredak.
Institucije koje bi se trebale nositi s globalizirajućim svijetom su u nevolji, primjerice Svjetska trgovinska organizacija kritizirana je jer kod trgovine nije uzela u obzir standard radnika ili utjecaj na okoliš.
Istovremeno, kritike padaju i na Međunarodni monetarni fond te Svjetsku banku jer nisu dale veću ulogu tržištima u razvoju, poput indijskog i kineskog.
Prava radnika da organiziraju sindikate brižljivo su osigurana u rezolucijama Međunarodne organizacije rada, kojoj pak nedostaje provedbene moći.
Ključno pitanje, prema BBC-u, jest hoće li rastuća globalizacija svjetskog gospodarstva dovesti do paralelnog povećanja zakonskih regulativa, te hoće li to biti dobro ili loše za svjetsku jednakost i ekonomiju.
(T.N.)
Izvor:
BBC
