Prošle su godine u Hrvatskoj prosječno 55.843 zaposlenika dnevno izostajala s posla zbog bolovanja te redovnog i dodatnog porodiljnog dopusta.
Od toga je na teretu poslodavca bilo njih 25.000, a na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), gotovo 31.000, što je u odnosu na 2005. povećanje za oko 2.000 zaposlenika.
Podaci HZZO-a pokazuju, kako je prošle godine prosječni izostanak s posla na teret poslodavca iznosio 10,21 dana, dok je na teret HZZO-a bolovanje u prosjeku trajalo 53,16 dana.
Iako se broj dnevnih bolovanja povisio, stopa bolovanja od 3,71% ipak je niža nego u 2005., i to isključivo zbog većeg broja aktivnih osiguranika, tj. novih zapošljavanja.
Glavni ekonomist Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mario Švigir smatra da prema europskim okvirima stopa od 3,5 posto dnevnih bolovanja nije previsoka, jer primjerice Velika Britanija ima stopu od 4,5%, Nizozemska 6%, a Njemačka između 3,5 i 3,8 posto.
"Hrvatska nije izuzeta od globalnog trenda sve većeg nepovoljnog utjecaja sve gorih i težih okolnosti rada koji idu iznad fizičkih i psihičkih mogućnosti pojedinca. Otud i kod nas sve više pojava psihičkih i psihosomatskih oboljenja koja zaposlenike tjeraju na bolovanje da bi se "pokrpali", ali i sve više slučajeva pojava malignih oboljenja", kaže Švigir.
Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Đuro Popijač, navodi pak kako je riječ o vrlo visokoj stopi bolovanja.
"Tako visoke stope bolovanja negativno utječu na poziciju poslodavaca i smetnja su ukupnoj produktivnosti jer povećavaju trošak rada", kazao je Popijač. On pritom posebno misli na veliki broj zloupotreba, kojima zaposlenici često ostaju na bolovanju iako su zapravo potpuno zdravi i tako stvaraju dodatne troškove.
(V.K.)
Izvor:
Vjesnik
