Hrvatska je na svjetskoj rang-listi ekonomskih sloboda pala za tri mjesta i tako zauzela tek 116. poziciju, dok je na europskoj listi na 38. mjestu
Hrvatska se po ekonomskim slobodama, koje su temelj razvoja poduzetništva i gospodarstva u cjelini, ove godine svrstala na 116. mjesto među 179 zemalja svijeta uvrštenih u istraživanje, što je pad za tri mjesta u odnosu na lani, piše Adriano Milovan u Jutarnjem listu.
Rezultati su to izvješća o ekonomskim slobodama koje svake godine pripremaju The Wall Street Journal i The Heritage Foundation, a u nas objavljuje Adriatic institut za javni poredak.
Visoki troškovi zapošljavanja
Prema tom izvješću, za osnivanje tvrtke u Hrvatskoj potrebna su dva dana više od svjetskog prosjeka, trošak zapošljavanja radnika je velik, a njegovo otpuštanje skupo. Poslovanje dodatno opterećuju skupa i neučinkovita uprava te raširena korupcija.
Pad je zabilježen i na europskoj rang-listi koja obuhvaća 43 zemlje, a na kojoj smo sada na 38. mjestu, iza Crne Gore i Srbije koja je ove godine prvi put obuhvaćena istraživanjem. Manju ekonomsku slobodu od nas na Starom kontinentu imaju jedino Moldavija, BiH, Rusija, Ukrajina i Bjelorusija.
"Hrvatska ima izvanredan potencijal koji građani ne mogu iskoristiti zbog nepostojanja osnovnih pretpostavki funkcioniranja slobodnog tržišta: vladavine prava i zaštite vlasničkih prava. Ekonomske slobode hrvatskih građana dodatno su ugrožene uplitanjem države u gospodarstvo", istaknuto je u izvješću.
Otežana regulacija poslovanja
Iznadprosječnu ocjenu zabilježili smo u segmentima trgovinske, financijske i monetarne slobode, a kao slabe točke navode se visoka razina državne potrošnje, neučinkovito sudstvo i uprava, korupcija te sveprisutna država u ekonomiji. Problem vide i u rigidnom radnom zakonodavstvu.
Povrh visoke razine državne potrošnje, prisutnost države je značajna i u drugim ključnim područjima gospodarstva. Postoji znatno otežana regulacija poslovanja, radne snage pa čak i prava na vlasništvo.
Ukupna ocjena ekonomskih sloboda u Hrvatskoj ove je godine 55,1 posto. Premda je riječ o neznatno boljoj ocjeni u odnosu na prošlogodišnju, ona nas i dalje svrstava među "uglavnom neslobodne zemlje svijeta", istaknuli su u Adriatic institutu.
"Hrvatski dužnosnici zadovoljavaju se sadašnjim stanjem, a studija pokazuje da su druge zemlje, a posebno hrvatski susjedi usredotočeni na privlačenje novih ulaganja i stvaranje novih radnih mjesta", zaključio je Joel Anand Samy, suosnivač Adriatic instituta. (D. P.)
Izvor:
Jutarnji list
