Budući da hrvatska nema znatniji robni izvoz i proizvodnju, pad potražnje na međunarodnoj razini nije značajnije naštetio Hrvatskoj
Hrvatska je relativno bezbolno prebrodila prvi val globalne krize zbog strukture svoje ekonomije u kojoj skromni udjel pripada proizvodnji i robnom izvozu, ocijenjeno je na okruglom stolu pod nazivom "A što sada?".
Dok se druge zemlje suočavaju s padom potražnje za svojim proizvodima na međunarodnim tržištima, Hrvatska, koja nema znatniji robni izvoz i proizvodnju prošla je bolje od njih, ocijenio je Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb. "Prošli smo puno bolje nego što stvarno zaslužujemo", rekao je.
Po njegovoj ocjeni, polovica učinaka globalne krize je za nama, no predstoji druga polovica čiji će intenzitet, uz daljnji pad narudžbi ovisiti i o uspjehu turističke sezone. Ako ona podbaci, realno je očekivati još jedan rebalans proračuna ili novi pokušaj zaduživanja države u inozemstvu, uz onaj od najmanje 750 milijuna eura koji bi trebao biti realiziran tijekom proljeća, smatra Lovrinčević.
Rezanje socijalnih prava
U ublažavanju učinaka prvog vala krize po njegovom mišljenju važnu ulogu imale su banke, koje su kreditima omogućile državi održavanje javnih financija u zadnjih nekoliko mjeseci.
Poput Lovrinčevića, i analitičar Velimir Šonje ocjenjuje da je Hrvatska relativno lako prošla prvi val krize, zahvaljujući stabilnosti financijskog sustava i ispravnoj politici HNB-a. No dugoročno, hrvatsko gospodarstvo mora jačati proizvodnu i izvoznu komponentu, ocjenjuje.
Uz to, morat ćemo osjetno smanjiti javnu potrošnju, srezati socijalna prava i povećati učinkovitost javnog sektora, dodao je Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.
Nepopularni reformski potezi
Odgovarajući na pitanje zašto su politička volja i potencijal za reforme u Hrvatskoj skromni, ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković, koji je sudjelovao na skupu, ocijenio je da je kriza poništila mnoge učinke Vladinih reformskih mjera.
Za primjer je uzeo drvoprerađivačku industriju koja je, kako je rekao, zahvaljujući sustavom poticajnom pristupu počela ostvarivati vrlo dobre izvozne rezultate, a onda je pad potražnje doveo tu granu u tešku poziciju.
Općenito je teško dobiti legitimaciju za reformske poteze koji su najčešće nepopularni, a da se ne izgubi vlast, rekao je novinar i publicist Krsto Cviić.
Kriza je jedno od stanja koje daju takvu legitimaciju, smatraju sudionici skupa, napominjući da za ostvarenje reformi postoje i druge vrste pritiska, kao što je dolazak MMF-a. (Hina)
