Sindikati i HUP Vladi su predložili da uvede naknadu za skraćeni radni tjedan od 20 eura po danu za svakog radnika
Predsjednik Sindikata energetike kemije i nemetala Ivan Tomac ističe da Vlada i dalje preveliku pozornost posvećuje zaposlenicima u javnom sektoru te oni u gospodarstvu smatraju da je došlo vrijeme da se Vlada očituje i o njihovim prijedlozima za poboljšanje stanje u industriji, posebice o uvođenju subvencija za skraćeni radni tjedan.
Tomac dodaje da je njegov sindikat u suradnji sa Sindikatom metalaca Hrvatske i Udrugom Cro-Industrija Hrvatske udruge poslodavaca, Vladi početkom travnja uputio cjelovit model subvencioniranja tvrtki koje su zbog pada narudžbi već smanjile broj radnih sati ili to planiraju uskoro učiniti, piše Mirela Klanac u Poslovnom dnevniku.
Četiri dana mjesečno
Sindikati i HUP Vladi su predložili da uvede naknadu za skraćeni radni tjedan od 20 eura po danu po svakom zaposleniku za poduzeće koje se nađe u poteškoćama, pri čemu bi se radni tjedan mogao skratiti maksimalno na 32 sata, dakle za četiri dana mjesečno.
Iz toga proizlazi da bi maksimalna subvencija države po jednom radniku iznosila 80 eura na mjesec, objašnjava Vladimir Kovačević, direktor Udruge CRO-Industrija. Dodaje da je ponuđeni model i fiskalno održiv, a ujedno stvara pretpostavke za zadržavanje sadašnje razine zaposlenosti što bi pomoglo očuvanju socijalnog mira i zadržavanju potrošnje.
U protivnom bi se, upozoravaju i predstavnici poslodavaca i sindikata u tom sektoru mogao nastaviti sadašnji tempo gubitaka radnih mjesta. A samo zbrinjavanje otpuštenih radnika, podsjeća Tomac, predstavlja ozbiljan trošak za državu.
Stroga kontrola poslodavaca
Prema novim pravilima za isplatu naknade za nezaposlene prosječan mjesečni trošak za isplatu naknade radnicima koji su izgubili posao iznosio bi 2.600 kuna, što bi do kraja godine izazvalo trošak zbrinjavanja u prosjeku od 23 do 26 tisuća kuna. U istom tom razdoblju trošak subvencija za skraćeni radni tjedan bio bi daleko manji i iznosio bi oko 4.200 kuna po zaposleniku, izračunali su u sindikatu i HUP-u.
Za provođenje takve mjere bilo bi kažu, dostatno promijeniti pozicije u proračunu i dio sredstava namijenjen za isplatu naknada za nezaposlenost, koje su predviđene u ukupnom iznosu od oko 1,2 milijarde kuna preusmjeriti za subvencije.
I sindikati i poslodavci pritom se zalažu za uvođenje stroge provjere tvrtki koje ih dobivaju. Iako im je ministar financija Ivan Šuker kazao da će se o modelu moći razmišljati ako se za njega osigura novac, u HUP-u i sindikatima nadaju se pozitivnim odgovorima. (V. K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
