Raspituju se o zdravlju zaposlenika te sugeriraju da ih se vrati na posao ili da im se bolovanje produži
U posljednje vrijeme, određeni poslodavci krizi pokušavaju doskočiti pritiskom na liječnike primarne zdravstvene zaštite, smanjujući troškove na račun HZZO-a, pa tako i na teret svih poreznih obveznika.
Naime, poslodavci se raspituju o zdravlju zaposlenika koji se nalaze na bolovanju, sugeriraju da ih se vrati na posao ili da im se bolovanje produži i nakon 42 dana, kako bi HZZO preuzeo obvezu isplate naknade plaće i refundirao naknadu koju su isplaćivali tijekom bolovanja, piše Ivo Šibalić u Večernjem listu.
Manje tvrtke
Potvrđuje to i ravnatelj osječkog Doma zdravlja Rudika Gmajnić koji kaže kako poslodavci zovu i pitaju koliko će dugo zaposlenik biti na bolovanju. Također, "tvrde da njihovu radniku nije ništa, da nije bolestan i da ga pošaljemo raditi. A u posljednje vrijeme nam se događa, ipak rjeđe, da bi poslodavci htjeli da im zaposlenici što duže ostanu na bolovanju, jer u vrijeme recesije očito nemaju posla. Po ambulantama se priča i da upućuju zaposlenike da to sami zahtijevaju od svojih liječnika", tvrdi Gmajnić te zaključuje da se isto događa svuda u Hrvatskoj.
Posrijedi su, kaže, u pravilu poslodavci iz manjih tvrtki s nekoliko zaposlenih, koji očigledno misle da mogu raspolagati njihovim životima i slobodnim vremenom.
Osobno podaci pacijenta
"Pokušavaju utjecati na liječničku odluku, što je neprimjereno i protuzakonito. Decidirano im odgovaramo da se to ne radi. To liječnicima brani kodeks, ali i zakon", objašnjava dr. Gmajnić.
U HZZO-u ističu da su podaci o bolovanju osobni podaci pacijenta, te uvid u liječnički karton može imati samo pacijent i njegov liječnik. Poslodavac pak, može jedino u područnom uredu HZZO-a zatražiti kontrolu osnovanosti bolovanja, o čijem početku, duljini i završetku odlučuje isključivo izabrani liječnik osiguranika i nadležno liječničko povjerenstvo.
Strože sankcije
"Najčešće se radi o kratkotrajnim bolovanjima koja terete poslodavca i ne podržavamo takvu praksu pritiska na liječnike. Svi odgovorni moraju promijeniti način razmišljanja i rada", rekao je pomoćnik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca Bernard Jakelić.
Jakelić je najavio da će HUP u području kontrole bolovanja od HZZO-a zahtijevati strogo sankcioniranje onih koji zlorabe sredstva zdravstvenih osiguranika, kako liječnika, tako i pacijenata. Inače do sada je "laičkom" kontrolom poslodavaca, predviđenom zakonom, u niz primjera utvrđeno i da "teško bolesni ljudi" tijekom bolovanja obavljaju teške fizičke poslove. (V. K.)
Izvor:
Večernji list
