Broj siromašnih u istočnoj Europi i srednjoj Aziji mogao bi se povećati za 10 milijuna
Globalna financijska kriza ima razoran učinak na obitelji u istočnoj Europi i srednjoj Aziji. To predstavlja rizik za sve ciljeve u borbi protiv siromaštva u proteklom desetljeću, čiji bi konačni učinak mogao biti i za petinu manji, upozorila je Svjetska banka u izvješću "Kriza pogađa domove".
Stoga je kućanstvima u tim zemljama sada više nego ikada potrebna socijalna pomoć, naglasila je Svjetska banka.
Do 2010. godine, broj siromašnih u tim bi se regijama mogao povećati za 10 milijuna, uz dodatnih 25 milijuna ljudi koji su gotovo bili srednja klasa, a sada se nalaze tek malo iznad granice siromaštva. Njima naime prijeti mogući gubitak domova, radnih mjesta i osnovnih usluga.
Životni standard sve lošiji
Novo izvješće, daje jedinstveni pogled na učinke globalne financijske krize na razini kućanstava. Prema njegovim nalazima, obitelji su pogođene šokovima kreditnog tržišta, rastom cijena roba i usluga te sve većom nezaposlenošću.
"Globalna financijska kriza poništava značajna postignuća na poboljšanju životnog standarda koja su ostvarena u regiji istočne Europe i srednje Azije u posljednjih nekoliko godina", izjavio je Luca Barbone, direktor programa za smanjenje siromaštva i ekonomsko upravljanje u odjelu Svjetske banke za istočnu Europu i srednju Aziju.
Barbone je kao najtragičniju, istaknuo činjenicu da su srednje razvijene zemlje, unatoč provedenim reformama, najteže pogođene krizom. "U zemljama regije, stope nezaposlenosti su narasle, a ekonomske aktivnosti su doživjele kolaps. Siromaštvo će rasti, a obitelji će se naprezati do krajnjih granica", upozorio je.
Vlade moraju pametno trošiti
U izvješću se navodi da je test stresa, koji je nedavno provela Svjetske banka na kreditima kućanstava, pokazao da će zbog postojećih makroekonomskih šokova, koji su posljedica kamatnih stopa, razlike u tečaju i pada prihoda, sve više rasti broj kućanstava koja neće moći otplaćivati kredite.
Budući da hrana čini znatan udio u potrošnji kućanstava, posebice onih siromašnijih, u pojedinim zemljama Europe i srednje Azije, zbog niskih prihoda na prehranu odlazi 70 do 80 posto ukupnih troškova. Takvi će, siromašni potrošači biti najranjiviji, pa u nizu zemalja vlasti moraju prilagoditi cijene energenata s razinom gospodarskog oporavka idućih godina.
Prema preporukama Barbonea "vlade se moraju usredotočiti na 'pametnu' potrošnju kako bi zaštitile svoje siromašne građane". Inače, Hrvatska je u istraživanju svrstana zajedno s istočnoeuropskim članicama EU. (Hina)
