Unatoč nižoj cijeni brašna, kruh nije pojeftinio, ali prehrambena industrija ubrzano ruši cijene
Tijekom 2008. godine javnost je negodovala zbog rasta cijena hrane, posebice kruha i mlijeka kao osnovnih socijalnih artikala na koje su potrošači uvijek osjetljivi.
Pekari su tada rast cijena opravdavali iznimno visokom cijenom pšenice koja se otkupljivala za 1,5 kuna po kilogramu, rastom cijena nafte i svih drugih troškova. Danas nešto više od godinu dana kasnije, cijene pšenice i brašna niže su 40 posto, naftni derivati su jeftiniji, ali cijene kruha za krajnjeg kupca u trgovini nisu se snizile, piše Miroslav Kuskunović u Jutarnjem listu.
Nadoknađivanje gubitaka
Cijene su zamrznute i za sada ih pekari nemaju namjeru snižavati, iako im je prodaja, posebice u dijelu skupljih vrsta kruha, drastično počela padati. Pojedini od njih ističu da nema prostora za snižavanje cijena, kao i to da niže cijene pšenice i brašna idu na ruku malim pekarima koji brašno kupuju na dnevnoj bazi, a ne kao oni jednom godišnje. Dok su prije godinu dana skupu pšenicu isticali kao važan faktor u izradi cijene, danas tvrde da brašno čini samo 30 posto troška u formiranju konačne cijene.
U Žitozajednici, poslovnom udruženju mlinsko-pekarske industrije, neslužbeno ističu da se cijene ne planiraju snižavati, ali ni podizati. Sadašnje stanje objasnili su činjenicom da su pekari u 2008. godini nagomilali velike gubitke zbog visokih cijena otkupa pšenice, pa zbog toga danas nisu u mogućnosti snižavati cijene svojih proizvoda.
Za razliku od pekara, ostatak industrija, među njima i prehrambena, koje su izložene snažnoj konkurenciji, pod pritiskom pada kupovne moći i potrošnje brzo se prilagodio novim okolnostima i ruši cijene.
Prilagodba cijena s EU
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su u studenom, u odnosu na isti mjesec prošle godine, pale cijene hrane, pokućstva, informatičke opreme i odjeće, dok su cijene usluga, posebice onih koje diktiraju tvrtke u državnom vlasništvu, povećane unatoč padu kupovne moći i sve nižem standardu.
No, stručnjaci upozoravaju da je rast cijena nekih usluga uvjetovan prilagodbom hrvatskih cijena onima u EU, primjerice plina ili medicinskih usluga. Upravo, medicinske usluge bilježe najveći rast cijena, pa su u studenom 2009., u odnosu na isti mjesec prošle godine, bile veće za više od 35 posto, ponajviše zbog reforme zdravstva. Cijene bolničkih usluga ove su godine veće za čak 71,8 posto, a zubarskih za 6,4 posto.
Cijene komunalnih usluga u studenom su u odnosu na studeni prošle godine bile veće za 4,1 posto, a stručnjaci procjenjuju da će zbog izrazito loših financija velikog broja gradova i općina, iduće godine cijene još više rasti. Ova vijest sigurno neće obradovati građane koji u 2010. godini, uz brojne probleme koje već imaju, mogu očekivati veće račune za stanovanje, vodu, energiju i druge usluge. (V. K.)
Izvor: Jutarnji list
