Zemlje koje se ovome odupiru platiti će visoku cijenu gubitka talenata i frustriranih stanovnika
Za nekoliko mjeseci žene će postati većinska radna snaga u Sjedinjenim Američkim Državama. Osim toga, u zemljama OECD-a žene već danas već čine većinu visoko obrazovanog stanovništva, te većinu stalno zaposlenih profesionalaca u mnogim bogatim zemljama, uključujući i SAD. Ne smije se zaboraviti da žene sjede i na čelu mnogih najuspješnijih svjetskih kompanija, od američkog Pepsija do francuske Areve.
Stoga se jačanje ekonomske snage žena zasigurno može shvatiti kao najveća društvena promjena modernog doba. Ne tako davno, samo generaciju ranije, žene su bile ograničene na bavljenje isključivo uslužnim zanimanjima, često su bile žrtve seksističkog uznemiravanja, a od njih se očekivalo da nakon rođenja djece odustanu od karijere i potpuno se posvete obitelji.
Nekada na marginama, danas direktorice
Danas pak, one upravljaju upravo s nekim organizacijama koje su ih ranije doživljavale kao građane drugog reda. Žene imaju sve veću kontrolu nad vlastitim životima, a milijuni ženskih talenata zajednički doprinose razvoju društva i gospodarstva.
Naravno, postoje dijelovi svijeta i društva koja se pokušavaju suprotstaviti tom trendu – uglavnom arapske zemlje, ali i Japan te neke istočnoeuropske države – zbog čega bi mogli platiti visoku cijenu u obliku gubitka talenata i potencijala te frustriranih i nemotiviranih stanovnika.
U ostatku svijeta ovim se promjenama rijetko tko suprotstavljao, a muškarci su u većini pozdravili ulazak žena na tržište rada. Ipak, promjene još nisu u potpunosti provedene i bit će potrebno dosta napora da se proces dovrši. Iako je udio žena na rukovodećim funkcijama sve veći, one su još uvijek premalo zastupljene na onim najvišim, izvršnim pozicijama u gospodarstvu. Unatoč svim naporima u suzbijanju diskriminacije, žene su i dalje slabije plaćene za isti posao, od svojih muških kolega.
Slaba podrška majkama
Druga kočnica je obitelj i odgoj djece. Naime, bračni parovi iz srednjeg sloja često se žale na premalo vremena koje mogu posvetiti obitelji i odgoju djece. Pritom su najveći gubitnici djeca siromašnijih obitelji, primjerice u SAD-u i Britaniji, gdje je udio žena u radnoj snazi izrazito visok, a država nedovoljno brine o dječjoj skrbi.
Zbog toga nije ni čudno da su mnoge žene gotovo prisiljene birati između djece i karijere. A upravo takve odluke utječu na kasniji razvoj karijere kod žena. One koje napreduju do svojih dvadesetih, u tridesetim godinama napuštaju tvrtke radi obitelji, a kasnije teško mogu ostvariti početni karijerni uspon. One pak s nižim kvalifikacijama, doslovno su zarobljene na slabo plaćenim radnim mjestima.
Zbog toga mnogi stručnjaci smatraju kako je najveća prepreka napretku žena roditeljstvo, a ne spolna diskriminacija. Primjerice, žene u SAD-u koje nemaju djece zarađuju gotovo jednako kao i muškarci, dok majke zarađuju znatno manje.
Potražnja otklanja probleme
Međutim, veća potražnja za ženama i njihovim potencijalima na tržištu, svakako doprinosi otklanjanju nekih od ovih problema. Tako se sve više kompanija prilagođava potrebama žena, a u žaru borbe za talentima, pružaju im razne, ranije gotovo nezamislive pogodnosti – razni oblici napredovanja, skraćeno radno vrijeme, rad od kuće, itd...
U proteklom desetljeću, žene su svakako imale više sreće od muškaraca. Od 8 milijuna otvorenih radnih mjesta u EU, od početka 2000. godine, na 6 milijuna njih zaposlene su žene. Od početka recesije u SAD-u, od svih izgubljenih radnih mjesta, na tri četvrtine njih bili su zaposleni muškarci.
Skandinavija primjer
Iako je nova "ženska industrijska revolucija" svakako započela, pitanje je postoji li recept ili plan kojim bi se potaknuo njezin daljnji tijek?
Svakako da postoji, a najsvjetliji primjer su skandinavske zemlje – u Norveškoj čak 40 posto zakonodavnog tijela moraju činiti žene, a u javnim poduzećima isto toliko žena mora biti zastupljeno na rukovodećim pozicijama. Istovremeno, skandinavske zemlje pružaju dobro poznatu socijalnu zaštitu i kvalitetnu dječju skrb, a usto imaju i najveću stopu zaposlenosti žena na svijetu. (V. K.)
Izvor: The Economist
