Mlađi bi mogli ostvarivati veće prinose zbog većeg rizika, dok bi se imovina starijih zaštitila
Mirovinska štednja nakon globalne krize postaje sve veći problem mnogim zemljama, zbog čega velik broj njih razmatra reformu mirovinskih sustava. Na tom su putu i Grčka, Španjolska, Francuska, Velika Britanija, te Slovenija, dok je Češka provela reformu.
Neke od tih zemalja razmatraju i mogućnost osnivanja potfondova koji bi imali ili agresivniji ili konzervativniji pristup ulaganja, te bi njihovi članovi ili mogli birati koji fond žele, ili bi pak postojala obveza, ovisno o životnoj dobi, da ih se smjesti u pojedini fond, piše Lidija Kiseljak u Večernjem listu.
U Hrvatskoj već neko vrijeme, osim želje da se povećaju izdvajanja za II. stup, postoji i prijedlog da se portfelji razlikuju prema strategijama ulaganja i da imaju definiran minimalni iznos dionica. Danas se, naime, sa sredstvima svih 1,5 milijuna članova upravlja na jednak način unutar izabranog fonda.
U dionice i preko 60 posto
U Erste društvu za upravljanje mirovinskim fondovima kažu da bi kod multifondovskog pristupa, konzervativni portfelj imao malu mogućnost, ili gotovo zabranjeno ulaganje u dionice i bio bi namijenjen starijima, dok bi dinamični portfelj bio namijenjen mlađima i imao bi mogućnost uložiti i preko 60 posto imovine u dionice.
Takvim pristupom, tvrde, mlađim bi se osobama omogućilo da ostvare veće prinose izlažući se većem riziku u mlađoj životnoj dobi, dok bi se konzervativnim fondovima, obrnuto, zaštitila ulaganja osoba pred mirovinu.
Zoran Anušić iz Svjetske banke kaže kako bi se tada jedino moralo utvrditi bi li prelazak u određeni potportfelj bio obvezan ili dobrovoljan. Ako bi bio obvezan, stariji članovi fonda morali bi primjerice pet godina prije umirovljenja ući u konzervativni, a najmlađi u agresivni odmah po zaposlenju.
Prihvatljivije po automatizmu
Problem u obveznosti je taj, kaže Anušić, što može voditi kapitalizaciji loših tržišnih kretanja, iako je lakše za provođenje, praćenje i kontrolu. Prihvatljivija je opcija "defaulta" kojom fond novozaposlenu osobu automatizmom stavlja u agresivni, a pet godina prije umirovljenja automatski prebacuje u konzervativni, što se dakako može promijeniti, ako član to poželi. Dobrovoljni izbor pak, traži jaču edukaciju članova.
Inače, u svijetu postoje oba modela. Susjedna Mađarska od nedavno primjenjuje multifondovski pristup, baš kao i Čile, a u tom smjeru kreće i Poljska, dok i u Sloveniji postoje takvi prijedlozi. (V. K.)
Izvor: Večernji list
