Neusklađenost ponude i potražnje teniska fleksibilnost i nemobilnost koče oporavak tržišta
Oporavak hrvatskog tržišta rada bit će dug i težak, a prva pozitivna kretanja moguća su tek 2011. kada se očekuje samo blagi pad razine nezaposlenosti. Cijelu ovu godinu obilježit će daljnji rast broja nezaposlenih na godišnjoj razini, kao i izražen slabiji utjecaj povoljnih sezonskih kretanja u gospodarstvu poput zapošljavanja u turizmu ili građevinarstvu.
Glavni su to naglasci koje je makroekonomski analitičar Splitske banke, Zdeslav Šantić iznio na konferenciji o trendovima u gospodarstvu i kretanjima na tržištu rada održanoj na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), piše Igor Medić u Business.hr-u.
"Jedan je od glavnih problema niska produktivnost rada, do koje je došlo zbog njegove visoke cijene, što je pak posljedica visokih doprinosa koje će u srednjem roku biti teško smanjiti s obzirom na izostanak reformi mirovinskog i zdravstvenog sustava", rekao je Šantić.
Nužne prekvalifikacije
Osim visokog opterećenja rada doprinosima, kao glavne prepreke oporavku tržišta rada Šantić je izdvojio neusklađenost ponude i potražnje za radnom snagom za što je potrebna reforma obrazovnog sustava, nedovoljnu fleksibilnost tržišta rada te slabu mobilnost radne snage.
"U kratkom roku treba hitno povećati neoporeziv dio dohotka, financijski stimulirati teško zapošljive kategorije stanovništva te pojačati prekvalifikacije, i to osobito kada je riječ o računalnoj pismenosti", predložio je Šantić.
Podsjetimo, u Hrvatskoj je krajem siječnja bilo 309.560 nezaposlenih osoba, što je najviše od 2006. godine. Broj nezaposlenih se u siječnju, u odnosu na prosinac 2009., povećao za 18.017 osoba, iz čega proizlazi da su svakog dana u prosjeku gašena po 582 radna mjesta.
Procjene Državnoga zavoda za statistiku pokazuju da je pad BDP-a u cijeloj prošloj godini iznosio 5,8 posto, a posljednji pad BDP-a zabilježen je 1999. godine, i to "samo" od 1,5 posto.
Prelijevanje oporavka iz eurozone
Optimizam bi se u Hrvatsku trebao vratiti približavanjem ulaska u EU, što se očekuje 2013. godine. "Pristupanje EU rezultirat će i reformama (javni sektor, sustav državnih potpora), što je ključno za rast konkurentnosti domaćeg gospodarstva, a Hrvatskoj će na raspolaganju biti i znatna sredstva iz EU fondova", objasnio je Šantić.
HZZ-ov analitičar tržišta rada Darko Oračić oporavak Hrvatske i njezina tržišta rada povezuje s oporavkom eurozone, u kojoj će nakon izlaska iz recesije doći do rasta novčane mase. "Visok rast novčane mase u zoni eura dovest će i do većeg neto priljeva financijskog kapitala u Hrvatsku, što će preko deviznih intervencija središnje banke povećati novčanu masu i domaću potražnju", smatra Oračić. (V. K.)
Izvor: Business.hr
