Četvrtina radnika ne odlazi na odmor zbog bojazni da će se zamjeriti poslodavcu ili da će neki kolega vrijeme izbivanja iskoristiti da mu preotme poziciju na poslu.
Sedamdesetih godina 20. stoljeća futuristi su predviđali da će nam u današnje vrijeme tehnologija toliko olakšati obavljanje poslovnih i kućanskih obveza da ćemo svi imati višak slobodnog vremena. Prilično su se preračunali iako je tehnologija nadmašila očekivanja. Ne samo što mnogi u razvijenom svijetu nemaju sredstava za čestite praznike, nego oni koji imaju dobro plaćene poslove nerado odlaze na duži odmor.
Čak je i u ljeto 2008., prije recesije i financijske krize, između trećine i četvrtine radnika u Europskoj uniji, Kanadi i SAD-u odustajalo od odmora, navodeći među motivima bojazan od zamjeranja poslodavcu i od napredovanja suparnika koji bi iskoristili njihovo izbivanje s posla da zauzmu povoljnije položaje.
A znanstvenici poručuju da je odmor potreban svakome od nas te da je tim potrebniji što je naš posao mentalno zahtjevniji. Svi koji rade za novac, bilo da su radnici ili slobodnjaci, trpe stres povezan s poslom. Moraju ispuniti kratke rokove, donositi važne odluke, raspoređivati sredstva, prilagođavati se nadređenima, kolegama i klijentima i pregovarati s dužnicima i vjerovnicima, piše Ozren Podnar u Poslovnom dnevniku.
Kroničan stres škodi organizmu tako što narušava apetit i san, smanjuje otpornost na bolesti te sposobnost izbjegavanja i zacjeljivanja ozljeda. Čak se i genetski materijal u stanicama našeg tijela kvari pod utjecajem stresa. Fiziološki procesi u mozgu se remete pa postajemo razdražljivi, napeti i potišteni, a naša koncentracija, pamćenje i zaključivanje postaju sve slabije.
Povrh svega ako smo u takvom stanju, manje smo zabavni u društvu, što nam uvećava izoliranost i osamljenost. Čak i ljudi koji tvrde da vole život brzog ritma i visokog pritiska povremeno priznaju da žele pobjeći od svega, makar na kratko vrijeme. Produžena izloženost stresnim okolnostima dovodi do pregorenosti pa liječnici poslovnim ljudima poručuju: "Učinite svima uslugu i pođite na godišnji!"
Na odmoru se opuštamo s rodbinom i prijateljima, raskidamo sa svakodnevnom rutinom i stječemo jasniji pogled na teškoće. Na oporavak tijekom odmora povoljno djeluju i topla klima, povećana količina slobodnog vremena, tjelesna aktivnost, dobar san i druženje, osobito s dojučerašnjim neznancima.
Kanadski su stručnjaci Joudrey i Wallace prošle godine na uzorku od 900 odvjetnika utvrdili da praznici ispunjeni umjerenom aktivnošću poput plivanja, bicikliranja ili golfa ublažavaju stresno opterećenje za 30 posto. Britanski je psiholog Scott McCabe kroz istraživanje zaključio da se blagotvorni učinci praznika temelje na promjeni okoline, doživljavanju novih iskustava, sklapanju novih poznanstava i osjećaju povezanosti i umreženosti s drugima.
McCabe je poručio da su ti pozitivni učinci praznika toliko snažni da bi poduzeća ili državne institucije trebale novčano pomoći ljudima koji si ne mogu priuštiti odlazak na odmore. Takva revolucija u shvaćanju potrebe za praznicima još nije na pomolu pa ćemo se i dalje snalaziti vlastitim sredstvima. Stručnjaci se razilaze u procjeni trajanja godišnjeg odmora da bi on bio djelotvoran u punjenju baterija i oslobađanju od stresnog opterećenja. "Struka kaže da je potrebno minimalno tri tjedna kako bi se čovjek temeljito odmorio. I zato preporučujem tri tjedna u komadu", kaže prof. dr. Miro Jakovljević, psihijatar u KBC-u Rebro.
Također je jako bitno kontinuirano se odmarati i opuštati svakog vikenda i svakog dana nakon radnog vremena te imati zdrav bioritam i slušati svoj organizam. Važno je da je čovjek što češće u kontaktu s prirodom koja mu odgovara, bilo da je riječ o šumi ili moru i da se na taj način relaksira i oslobodi negativne energije nakupljene stresom.
Ljudi često griješe sa spavanjem. Idu spavati kada im se i ne spava, zato što misle da moraju, i tada ne mogu zaspati pa se uopće ne odmore. Tada je puno bolje umjesto uzimanja tablete za spavanje pričekati sat i pol. Uvriježeno shvaćanje da je optimalno trajanje odmora tri tjedna bez prekida poljuljano je američkim istraživanjem iz 2005., čiji su rezultati objavljeni u reviji Journal of Travel Medicine.
Proučavanjem 191 radnika koji su se netom vratili s odmora otkriveno je da je oporavak od umora i stresa najveći u prvih sedam dana, preciznije između trećeg i sedmog dana. Nakon prvog tjedna blagotvorni učinak odmora opada. Iz ovog bi se moglo zaključiti da je povoljnije godišnji odmor razbiti na više dijelova u trajanju od sedam do osam dana, no neki stručnjaci smatraju da prvih tjedan dana donosi najveću okrijepu samo zato što radnik zna da mu predstoje još dva tjedna daleko od obveza. Čovjek koji je svjestan da se već osmog dana mora vratiti u poslovnu sredinu napetost hvata nekoliko dana ranije. (T. B.)
Izvor: Poslovni dnevnik
