Zaposlenicima u Hrvatskoj poslodavci i država plate još dodatnih 49 radnih dana koje provedu na godišnjem odmoru, bolovanjima i ostalim neradnim danima.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iz publikacije o o zaposlenosti i plaćama u 2008. i 2009. godini, zaposlenici u Hrvatskoj prosječno godišnje odrade 1.696 sati ili 212 radnih dana. Poslodavci i država plate im još dodatna 393 sata ili 49 radnih dana koje provedu na godišnjem odmoru, bolovanjima ili ostalim neradnim danima. Tako, statistički, radnik svaki peti radni dan ne provede na svom radnom mjestu, a za to dobije plaću.
Poslodavci su u 2008. godini svojim radnicima prosječno platili 33 i pol radna dana koja su proveli na godišnjim odmorima, bolovanjima do 42 dana, stručnom obrazovanju, blagdanima i ostalim neradnim danima. Država je, pak, svakom zaposlenom statistički platila još 11 i pol radnih dana. Uz bolovanja preko 42 dana, u tu se stavku ubrajaju i dijele na sve zaposlenike i dani provedeni na porodiljnom ili roditeljskom dopustu, pišu Kristina Turčin i Gordana Galović u Jutarnjem listu.
Evidencija pokazuje i da svaki radnik odradi 32 prekovremena radna sata godišnje, iako u stvarnosti u značajnom broju privatnih tvrtki odrade znatno više, no taj rad nigdje nije zaveden pa za to ne dobiju plaću. Suprotno očekivanom, tako najveći broj prekovremenih nemaju trgovci ili građevinari, nego zaposleni u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima koji godišnje skupe 84 plaćena prekovremena radna sata.
Najmanje prekovremenih, njih sedam, bilježe financijske djelatnosti, slijede zaposleni u opskrbi električnom energijom i stručne i znanstvene djelatnosti te - trgovci s tek 12 prekovremenih sati.
Rekorderi po korištenju godišnjih, bolovanja i porodiljnih dopusta su zaposleni u zdravstvu i socijalnoj skrbi. – prosječno 38, 5 radna dana provedu na godišnjem odmoru, ili kraćem bolovanju, a još 15,5 dana na dužem bolovanju ili porodiljnom dopustu. U tim djelatnostima je i najgori omjer plaćenih i zaista odrađenih radnih sati: prosječni radnik u toj djelatnosti 2008. godine odradio je 444 sata manje od ukupno plaćenih sati.
Konkretno, odradili su 1.636 sati tijekom godinu dana, što je najniža odrađena satnica u državi. Imaju manje odrađenih sati čak i od učitelja, iako dobivaju devet plaćenih radnih dana više nego zaposleni u obrazovanju. I dok liječnici i socijalni radnici na državnoj razini, prema statističkim pokazateljima, najmanje rade, istodobno su u Lici, zaposlenici te djelatnosti najproduktivniji u zemlji.
Naime, u konkurenciji svih djelatnosti u svim županijama: odradili su ukupno 1.933 sata ili gotovo 242 radna dana. To je najveća satnica u zemlji, pa je svaki od tih zaposlenika odradio punih 30 dana više od prosječnog hrvatskog zaposlenika, i 38 dana više od prosječnog zaposlenika u svojoj djelatnosti.
Produktivno najviše rade zaposleni u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koji su u 2008. godini odradili 1.726 radna sata ili 30 sati više od hrvatskog prosjeka. Najviše pak plaćenih radnih dana imaju zaposleni u Varaždinskoj županiji, kojima je u 2008. godini plaćeno 2.108 radnih sati. Varaždinci koji nemaju problema s nezaposlenošću imaju i dobar prosjek od 1.712 odrađenih radnih sati. Zaposleni u Virovitičko-podravskoj županiji skupili su, pak, najmanji fond od 1.669 odrađenih radnih sati. (T. B.)
Izvor: Jutarnji list
