Svi članovi saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku podržali su prijedlog zakona o dadiljama u prvom čitanju, jer će se time zakonski regulirati sigurno i standardizirano obavljanje te djelatnosti, koja je dosad bila u zoni 'sive ekonomije', a roditeljima omogućiti dobivanje odgovarajuće skrbi za djecu i određenu pravnu sigurnost te mogućnost izbora.
Edukaciju za dadilje, što je financirala EU, dosad su prošle 132 žene, no djelatnost nije zaživjela jer nije postojao zakonodavni okvir pa se nije moglo urediti čuvanje, briga i skrb o djeci, rekla je pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih Maja Sporiš.
Ta djelatnost je, dodaje, bila u zoni 'sive ekonomije' pa se tu javljao i problem nestručnosti i izbjegavanja plaćanja naknada državi, a sada će dadilje moći registrirati obrt.
Još se dvoji, rekla je, oko mogućnosti registracije te djelatnosti kao društva s ograničenom odgovornošću ili pak kao zadruge.
Sporiš smatra da će se ubuduće podići kvaliteta usluga dadilja te samozapošljavanje žena u toj djelatnosti, osobito u dobi od 50 i više godina.
Ustvrdila je i da će mnoge jedinice lokalne samouprave dočekati taj zakon s olakšanjem jer se zbog nedostatka mjesta u predškolskim ustanovama nameće potreba za dadiljama.
Član odbora, akademik Željko Reiner upozorio je da mnoge općine i gradovi ove godine neće biti u mogućnosti izdvojiti novac za tu djelatnost, što im je zakonska obveza ako nemaju predviđenu predškolsku skrb za djecu na svom području, jer imaju male proračune ili su postojeće troškove već rasporedili u proračunima za 2013.
Reiner navodi i da nije sasvim jasno kako će se definirati cijena rada jer dadilje primjerice u Osijeku mjesečno zarade 1.000 kuna, a u Zagrebu oko 3.000.
Osim toga, upozorio je i na problem u nadzoru rada dadilja, a to ističe i Nansi Tireli iz Hrvatskih laburista. "Tko će imati pravo uvida u rad dadilje i njen poslovni prostor i kako će dadilja kao obrtnica plaćati režije?", pitala je, a zanimalo ju je i što s dadiljama koje će i dalje čuvati djecu, a neće se zakonski registrirati.
Višnja Fortuna (HSU) smatra previsokom dob od 14 godina do kad dijete ima pravo na dadilju, a upozorava i kako bi trebalo pripaziti da broj djece ne bude prevelik kod dadilja koje čuvaju djecu s teškoćama u razvoju te da bi se takve dadilje trebale dodatno educirati, ali i dodatno platiti.
Smatra da nije dobro sadašnje rješenje da su jedinice lokalne samouprave osnivači predškolskih ili drugih socijalnih ustanova, a da nadzor nad njima obavlja ministarstvo.
Članovi Odbora podržali su izmjene i dopune Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojima se taj zakon usklađuje s EU te olakšava majčinstvo, a očevima omogućuje veće sudjelovanje u ranom podizanju i odgoju djece.
Podržavaju i izmjene zakona o volonterstvu kojima se rješava pitanje vrednovanja volonterskog rada tijekom kojeg volonteri stječu neformalna znanja i kompetencije koje im mogu poslužiti i u daljnjem školovanju i u zapošljavanju.
Izvor: Business.hr
