Hrvatski zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) je tijekom prošle godine uz redovne kontrole otvorenih bolovanja odradio i dvije velike izvanredne akcije koje su pokazale da od ukupno 20.465 kontroliranih bolovanja, 11,8% odnosno 2422 bila su neopravdana te su stoga i zaključena.
S obzirom na to da je riječ o reprezentativnom uzorku, moglo bi se zaključiti da od 181.733 otvorena bolovanja u 2011. godini čak je 20 tisuća radnika koristilo lažno bolovanje, piše Jutarnji list.
"Uz redovan rad ovlaštenih doktora na odobravanju bolovanja, čija kvaliteta rada ima značajan utjecaj na stopu bolovanja, te uz redovan rad doktora kontrolora HZZO-a, u 2012. godini HZZO je počeo i dvije velike akcije izvanrednih kontrola bolovanja koje se nastavljaju i tijekom 2013.", kažu u HZZO-u.
Prva akcija izvanrednih kontrola bolovanja počela je krajem lipnja 2012., a provodili su je u ordinacijama izabranih doktora HZZO-a ili u prostorijama HZZO-a, kontrolori HZZO-a iz drugih organizacijskih jedinica HZZO-a, u timu po dva kontrolora uz nazočnost mjerodavnog ovlaštenog doktora HZZO-a iz organizacijske jedinice na čijem se području provodila kontrola.
"Osiguranike su na kontrolu pozivali izabrani doktori prema popisu koji su prethodno sastavili radnici mjerodavne organizacijske jedinice HZZO-a. Kontrola se provodila pregledom cjelokupne medicinske dokumentacije i pregledom osiguranika", objašnjavaju.
U prvoj izvanrednoj kontroli pregledano je 2713 osiguranika. Od te brojke kontrolori su zaključili da 663 osobe (ili 24,5%) nisu opravdano na bolovanju. Riječ je bila uglavnom o dugotrajnim bolovanjima. Druga velika akcija počela je početkom studenoga 2012. godine u ordinacijama liječnika obiteljske medicine koji su iskazivali ukupnu stopu bolovanja veću od 2,5.
"Takvih je ordinacija bilo ukupno 1701. Do kraja 2012. godine provedena je kontrola u 861 ordinaciji, revidirano je 12.917 bolovanja i zaključeno njih 580", kažu u HZZO-u. Osim navedenih izvanrednih kontrola u 2012. godini provedena je i 4591 kontrola bolovanja na zahtjev poslodavca te je pritom, od strane izabranih liječnika ili od strane liječnika kontrolora HZZO-a, zaključeno 25% svih kontroliranih bolovanja.
Revizija bolovanja
U svim onim slučajevima u kojima su tijekom provođenja kontrola utvrdili da liječnik krši ugovorne obveze, otvara ili produljuje bolovanje bez osnova, izrečene su mjere: od opomene do opomene uz novčanu kaznu. Kako kažu u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, velike akcije izvanrednih kontrola provodile su se kako bi se izvršila revizija što većeg broja bolovanja i ako bi se zaključila ona koja nisu opravdana. Akcijom su bila obuhvaćena bolovanja koja su na teret poslodavca, ali i ona koja su na teret HZZO-a (nakon 42 dana bolovanja).
Prema Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju, pravo osiguranika na bolovanje utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno u privatnoj praksi. Izabrani doktori medicine utvrđuje dužinu trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti najdulje do roka utvrđenog posebnim propisom. Nakon proteka tog roka pravo na bolovanje i duljinu trajanja bolovanja osiguranika utvrđuje ovlašteni doktor HZZO-a.
Stopa se ipak smanjuje
Unatoč velikom postotku lažnih bolovanja, ukupna stopa bolovanja se smanjila. Naime, u 2012. iznosila je 3,12 posto, dok je tijekom 2011. godine iznosila 3,23 posto.
Osim bolovanja koja su u najvećoj mjeri otvorena na osnovi stvarnih medicinskih indikacija, u Hrvatskoj je poznato da se bolovanja otvaraju i zbog određenih socijalnih, ekonomskih i gospodarskih prilika. Poznato je da tijekom razdoblja kada se obavljaju poljoprivredni radovi, primjerice sjetva ili branje maslina, naglo raste broj bolovanja.
Izvor: Jutarnji list
