Posljednjih trinaest godina hrvatsko tržište rada pretrpjelo je velike promjene. Značajno se smanjila zaposlenost mladih, a povećala starijih, pa tako danas u zemlji radi podjednak broj mladih do 25 godina i starijih od 60.
Žene su tijekom krize manje ostajale bez posla od muškaraca, ali ih je još u ukupnom broju zaposlenih nešto manje – 47 posto. Prepolovio se, međutim, broj zaposlenih koji imaju niže obrazovanje ili neku od kvalifikacija. Godine 2000. oni su činili 41 posto ukupnog broja zaposlenih, a krajem 2012. samo 22 posto, pokazala je analiza Gorana Vukšića, analitičara Instituta za javne financije, objavljena u najnovijem Newsletteru IJF-a.
Nadalje, znatno se povećao i broj zaposlenih na određeno vrijeme. Sada 12,5 od 100 zaposlenih radi na određeno, dok je 2000. udio takvih ugovora bio 7,6 posto. Svaki drugi radnik u zemlji ima srednju stručnu spremu i njihov se broj povećao, a skočio je i udio zaposlenih s visokim i višim obrazovanjem sa 22 na 29 posto.
– Tijekom krize radna mjesta su izgubljena u privatnom sektoru i u subjektima u mješovitom vlasništvu, dok je broj zaposlenih u javnom sektoru i tvrtkama u državnom vlasništvu blago porastao – ističe Vukšić. Privatni je sektor, primjerice, 2008. zapošljavao 689.000 radnika, a krajem 2012. godine 645.000, dok je državni sektor u isto vrijeme povećao broj zaposlenih za 23.000, na 435.000.
Gledano prema djelatnostima, samo su dva sektora – opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom te djelatnost informacije i komunikacije – 2012. zadržala iste realne plaće kao i 2008., dok je kod svih drugih zabilježeno smanjenje, pa i u javnoj upravi (-4,7%), obrazovanju (-3,5%) i zdravstvu (-6,8%). Najveći pad plaća imaju administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (14 posto), stručne i znanstvene djelatnosti 11 posto, građevinarstvo i rudarstvo po 10 posto. S kretanjem zaposlenosti situacija je drukčija: građevina bilježi pad od 28 posto, rudarstvo 37 posto, trgovina i prerađivačka industrija 17 posto, dok obrazovanje ima povećanje zaposlenosti od 7,5 posto, a zdravstvena zaštita 7 posto. Javna uprava ima blago smanjenje od 0,2 posto.
Nužne mjere za mlade
– Zaposlenici s nižim stupnjem obrazovanja u posebno su teškom položaju na tržištu rada, pri čemu je riječ o dugoročnijem trendu koji nije specifičan za krizu. Postoje indikacije da ova skupina zaposlenika uživa veći stupanj zaštite u javnom nego u privatnom sektoru – navodi Goran Vukšić. Znatno se pogoršala situacija i za mlade radnike pa Vladi sugerira da pronađe ciljane mjere koje bi olakšale zapošljavanje mladih ili ih potakle na daljnje obrazovanje.
Izvor: Večernji
