Plaća 150 eura dnevno, pauza za obilan ručak, slobodna nedjelja.
Osam do deset radnih sati dnevno za naknadu i do 150 eura (prevedeno, nešto više od 1000 kuna – za dan), pauza za obilan ručak, slobodna nedjelja; zvuči odlično, čak i kad za takve uvjete treba sate provesti u pogrbljenu položaju berući šparoge.
Dobivši ovu informaciju, čak i sretnici koji nisu na burzi rada grješno su porazmislili o otvaranju bolovanja koje će im pokriti pedesetak radnih dana, budući da malo tko ima tako dugačak godišnji odmor, piše Slobodna Dalmacija.
Po splitskim kuloarima tako se ovih dana proširila priča o napornoj, ali brzoj 'lovi', za koju nije potrebno znanje njemačkog jezika, nego samo dobra tjelesna kondicija, te dovoljno slobodnih dana za privremenu pečalbu. Slobodna Dalmacija odlučila je istražiti ovu priču..
Matko Gović, EURES-ov savjetnik za poslove u inozemstvu pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u Splitu bio je iznenađen upitom, te je brzom provjerom na internetskim stranicama HZZ-a utvrdio da oglas o takvu sezonsku poslu na istima nedvojbeno nije oglašen, no da ima niz drugih ponuda, mahom za rad u ugostiteljstvu i na "bauštelu", te se prisjetio da je ranijih godina bilo nekakvog spomena o radu u poljoprivredi, ali na berbi jagoda i graška, i to u Finskoj.
Privatni kanali
Od susretljive ravnateljice splitskog Zavoda Žane Gusić dobivena je potvrda navedene informacije, te naputak da se više informacija može pronaći na portalu EURES, koji posreduje pri zapošljavanju u zemljama Europske unije.
Na internetskim stranicama HZZ-a piše sljedeće:
“Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji, Hrvatski zavod za zapošljavanje postao je dio EURES mreže, mreže javnih službi za zapošljavanje Europske unije, Europskog gospodarskog prostora i Švicarske. Ovisno o prijelaznim odredbama u području slobode kretanja radnika i interesu poslodavaca u pojedinim državama, Hrvatski zavod za zapošljavanje može pružati uslugu posredovanja pri zapošljavanju na području cijele EU/EGP-a. Više informacija o EURES-u, kao i informacije o uvjetima života i rada u državama članicama, dostupne su na EURES portalu (ovdje je moguće pregledati bazu slobodnih radnih mjesta, kao i druge web stranice za traženje posla diljem EU). Hrvatski zavod za zapošljavanje posreduje bez naknade pri zapošljavanju u inozemstvu.”
No, budući da je napis jedno, a praktično snalaženje nešto drugo, zainteresirani Dalmatinci očito su se prije negoli HZZ-u obratili privatnim kanalima i poznanstvima u Njemačkoj, te su na taj način ostvarili sezonsku "gažu".
Marijo Koturić, član Uprave Hrvatskoga gospodarskog saveza u Frankfurtu, upoznat je sa stanjem "na terenu".
"Koliko mi je poznato, Hrvati dolaze raditi sezonske poslove u poljoprivredi, uglavnom u južni dio Njemačke i Bavarsku, preko privatnih veza ili izravno preko njemačkih agencija za zapošljavanje, pri čemu je od ključne važnosti poznavanje jezika. Ima i onih koji kao sezonci u tom svojstvu dolaze već godinama, pa su se već uhodali i u posao i u proceduru koja se nije bitno izmijenila pristupanjem Hrvatske u EU. U sektoru poljoprivrede radi se naporno i za naknadu od oko osam i pol eura po satu bruto, što je za veliku većinu Nijemaca jako niska plaća, tako da s njihove strane gotovo uopće nema interesa za tako naporan, a slabo plaćen posao. No, vrlo je atraktivan strancima, poglavito Hrvatima i Poljacima", kazao je Koturić, te napomenuo:
"Od navedenog iznosa plaće odbija se porez, no malo sezonskih radnika poznaje zakon, pa tako nije upoznat s podatkom da isti taj plaćeni porez može dobiti natrag ako uloži zahtjev na kraju porezne godine! Taj je dio birokratske procedure za mahom niže obrazovani sloj prekompliciran, pa ga tako možda i svjesno zanemaruju, te se zadovoljavaju lijepim iznosom koji nakon mjesec-dva dana rada u poljoprivredi svejedno ostvare", primjećuje sugovornik iz Frankfurta.
Internetski forumi
Na internetskim forumima također se razmjenjuju informacije, a one su podijeljene; od oduševljenja brzom zaradom, do razočaranja visokim cijenama, posebice cigareta i drugih tzv. luksuznih artikala. Kao nedostaci navode se i rad po "cijeli dan" (nije precizirano), pauza za ručak od sat vremena (navodno smještaj u radnim barakama i jedan obilan obrok stoje 10 eura po danu), a radi se svim danima osim nedjelje.
Pogrbljen položaj, mukotrpne repetitivne manualne radnje i povremeno teško podnošljivi klimatski uvjeti (vrućina ili pak rad u blatu ako šparoge pogosti kiša) također su na crnoj listi.
No, za hrvatske prilike izvrsno plaćen taj rad glavni su argument zašto će mnogi žitelji Lijepe naše u ovom teretnom ozračju recesije više nego dobro razmotriti kako se dokopati njemačkih polja šparoga, piše Slobodna Dalmacija.
Izvor: Jutarnji.hr
