Male plaće mogle bi rasti tek kad bi se rezali doprinosi, no to bi bio loš potez jer bi pali prihodi mirovinskog i zdravstvenog sustava.
Porezno rasterećenje postaje prioritetni zadatak nove Vlade, kazali su prvi dan svog mandata i premijer i ministar financija.
Zdravko Marić privodi kraju konzultacije te se očekuje da će ovaj tjedan paket poreznih zakona staviti u javnu raspravu, piše Večernji list.
Građanima je najzanimljivije oporezivanje plaća i promjene u načinu oporezivanja dohotka:
Neoporezivi dio plaće trebao bi se dići na 3750 kuna, uz smanjenje najveće stope poreza na dohodak s 40 na 36%.
Povećao bi se i iznos porezne osnovice od koje se primjenjuje najveća stopa na 20 tisuća kuna.
Da bi se dobila cjelovita slika koliko će rasti plaće, važni su i detalji koji su još nepoznati, a vezani su uz primjenu “sintetičkog” poreza, porezne razrede i osobne odbitke.
Radnici s malim primanjima i inače ne plaćaju porez na dohodak pa će nova pravila biti uglavnom neutralna za njihova primanja.
Sve neto plaće koje su niže od 4000 kuna mogle bi porasti tek kad bi se smanjivali socijalni doprinosi, no to bi otvorilo nove rupe u mirovinskom i zdravstvenom sustavu.
Prihode tih dvaju sustava treba jačati, a ne smanjivati jer oni nose određenu sigurnost za starost i zdravstvenu skrb.
Procjena je da 4 od 10 zaposlenih u državi neće plaćati ni lipe poreza i prireza na dohodak ako neoporezivi dio dohotka poraste na 3750 kuna, a više od toga kroz taj oblik poreza malo koja država može dati.
Srednje bi plaće trebale porasti 100 do 300 kuna mjesečno, a najveće više od tisuću kuna.
Smanjenjem porezne presije na najveće plaće Hrvatska zapravo lovi korak sa zemljama u okruženju i tvrtkama omogućuje da zadrže najkvalitetnije kadrove.
Spominje se i “sintetičko” oporezivanje dohotka, što bi bilo samo drugo ime za nekadašnje zbrajanje svih oblika zarada.
Time bi nestao drugi dohodak na koji se plaća 25 posto poreza, neovisno o iznosu zarade, pa se tako kroz drugi dohodak isplaćuju i milijunski bonusi menadžera ili honorari za članstvo u upravnim i nadzornim odborima.
Dosta se u stručnoj grupi raspravljalo i o odbicima za uzdržavane članove obitelji koji su sada određenim postotkom vezani uz osobni odbitak.
Prijedlog je da se propiše isti iznos za sve, najvjerojatnije u visini sadašnjeg odbitka. Zakon bi do 15. studenoga trebao u Sabor.
Dosta prašine digla je i najava uvođenja jednostavnog poreza na nekretnine, odnosno pretvaranje komunalne naknade u porez, no taj bi se porez počeo plaćati tek od 2018.
Očekuje se i spuštanje poreza na dobit za velike sustave na 18, a male na 12 posto, dok bi se promjene u oporezivanju PDV-a (sa stopama 6, 12 i 24) prenijele u drugu polovicu mandata.
